Energija vetra
Vetar je horizontalno strujanje vazdušnih masa nastalo usled razlike temperature, odnosno prostorne razlike u vazdušnom pritisku. Vetar je posledica Sun?evog zra?enja,tj. energija vetra je transformisani oblik sun?eve energije, a na njegove karakterisitke u velikoj meri uti?u i geografski ?inioci.
Sva obnovljiva energija dolazi od sunca. Sunce prema Zemlji zra?i 1015 kWh po kvadratnom metru. Oko 1 do 2 posto energije koja dolazi od sunca pretvara se u energiju vetra.
Postoje delovi Zemlje na kojima duvaju takozvani stalni (planetarni) vetrovi i na tim podru?jima je iskorištavanje energije vetra najisplativije. Dobre pozicije su obale oceana i pu?ina mora. Pu?ina se isti?e kao najbolja pozicija zbog stalnosti vetrova, ali cene instalacije i transporta energije ko?e takvu eksploataciju. Kod pretvaranja kineti?ke energije vetra u mehani?ku energiju (okretanje osovine generatora) iskorištava se samo razlika brzine vetra na ulazu i na izlazu.
Kao dobre strane iskoriš?avanja energije vetra isti?u se visoka pouzdanost rada postrojenja, nema troškova za gorivo i nema zaga?ivanja okoline. Loše strane su visoki troškovi izgradnje i promenjivost brzine vetra (ne može se garantovati isporu?ivanje energije). Velike vetrenja?e ?esto se instaliraju u park vetrenja?a i preko transformatora spajaju se na elektri?nu mrežu.
Prema podacima Svetske asocijacije energije vetra-World Wind Energy Association (WWEA), u ovoj godini o?ekuje se rast tržišta energije vetra za dvostruku vrednost. Prema podacima za prvi kvartal ove godine(2009.), podaci su dostupni za 80% svetskog tržišta, zabeleženo je 5374 MW instaliranih novih kapaciteta, odnosno 23% pove?anja u odnosu na prethodnu godinu.WWEA predvi?a instalisanje ukupnih kapaciteta od 152 000 MW širom Sveta do kraja teku?e godine, što ?e zna?iti novi rekord od preko 30 000 MW instaliranih kapaciteta u toku jedne godine! Ovo predstavlja rast od 25% u odnosu na prethodnu godinu.
Podaci su prikazani na dijagramima:

Stanje instalisanih kapaciteta u Evropi sa podacima sa kraja 2007. god., prikazano je na slici i ono iznosi preko 56 GW. Može se uo?iti da najviše vetroelektrana (skoro 40%) ima u Nema?koj, pa u Španiji (27%), a da u ovom pogledu prednja?e još i Danska, Italija, Francuska, Velika Britanija, Portugalija, Holandija, Austrija i Gr?ka. Tako?e, vidi se i da u zemljama zapadnog Balkana nema ni jednog instalisanog vetrogeneratora, ali i u nekim zemljama EU (na Kipru, Malti i u Sloveniji).

U Srbiji, pa tako i u Vojvodini. u ovom trenutku, nema ni jedne ozbiljnije vetroelektrane, koja bi proizvodila elektri?nu energiju iz energije vetra. No ne može se re?i da se ništa ne radi u pogledu popravljanja ove situacije. U sklopu analize mogu?nosti iskoriš?enja energije obnovljivih izvora u AP Vojvodini, a posebno u cilju utvr?ivanja ekonomski isplativog potencijala energije vetra i odre?ivanja lokacija sa najpovoljnijim karakteristikama radi izgradnje vetroelektrana, ura?en je projekat Atlas vetrova AP Vojvodine (Wind Atlas).

U Vojvodini postoje tri(za sada)veoma interesantne lokacije za izgradnju vetroparkova, za koje su ura?eni projekti, ali se ?ekaja usvajanje odre?enih zakona pa da se konkretno krene u realizaciju ovih projekata. Lokacije su:
1. Dolovo-predvi?ena snaga vetroparka je 48 MW, odnosno 24 jedinice po 2 MW
2. Bavanište-predvi?ena snaga vetroparka je 100 MW, odnosno 94 jedinice po 1,1 MW
3. Bela Crkva-predvi?ena snaga vetroparka je 100 MW, mada se u nekim istraživanjima dolazi do mogu?nosti izgradnje oko 187 MW.
[youtube]fViObqGvIjM[/youtube]
izvor:http://www.obnovljiviizvorienergije.rs