Stedljive Kuce

http://pressonline.rs/sr/vesti/globus/story/129570/Od+2011.+samo+eko-ku%C4%87e.html

Od 2011. samo eko-ku?e

MINHEN 16. 08. 2010

PRESS

Prema propisima EU, od slede?e godine svaka ku?a koja bude napravljena mora da poštuje standarde o uštedi energije


Budu?nost... Pasivne ku?e štede energiju i ?uvaju životnu sredinu

Svi objekti koji se u Evropskoj uniji budu gradili od 2011. godine mora?e da poštuju standarde takozvanih pasivnih ili štedljivih ku?a. To su ku?e za ?ije je zagrevanje potrebna deset puta manja koli?ina energije od ku?a sazidanih na tradicionalni na?in. Prva takva ku?a napravljena je u Nema?koj 1991, a do sada samo u toj zemlji ima više od 3.000 njih.

Pasivne ku?e su dvostruko korisne, ekološki i ekonomski, jer štede energiju i do 90 odsto. One se ne zagrevaju na klasi?an na?in, ve? koriste sun?evu energiju i toplotu iz zemlje, ali i toplotu koja nastaje u samoj ku?i. Na primer, ku?a za zagrevanje koristi ?ak i toplotu uku?ana ili elektri?nih ure?aja. Za grejanje pasivnih ku?a i tokom najhladnijih meseci potrebna je minimalna koli?ina energije. Naime, kada je temperatura i u debelom minusu, za sobu od 20 kvadratnih metara dovoljne su dve sijalice od po 75 vati da održe temperaturu od 20 stepeni. To zna?i da rasipanja energije nema.

Hermeti?ki zatvorena

Upravo je to glavna karakteristika ovih štedljivih ku?a, jer one štede energiju ?uvanjem toplote. Naime, pasivna ku?a tokom dana preko solarnih panela postavljenih na krovu apsorbuje toplotu. Tu toplotnu energiju kroz ventilacione sisteme skladišti u debelim zidovima i podu koji je napravljen od specijalnih materijala. Akumulirana toplota zatim se, prema potrebi, osloba?a, tako da je temperatura u ku?i uvek prijatna.

Jedan od klju?nih faktora za o?uvanje energije u ovakvim ku?ama je i izolacija. Naime, zidovi pasivnih ku?a debeli su od 25 do 40 centimetara, a prozori na njima imaju trostruka stakla. Takvi prozori gube upola manje energije nego standardni, a dodatna prednost im je što upijaju sun?evu energiju. Ceo sistem izolacije ?ini jednu ovakvu ku?u prakti?no hermeti?ki zatvorenom.

Iako se prozori u ovim ku?ama ne otvaraju, one se neprekidno snabdevaju svežim vazduhom. Protok svežeg vazduha precizno je regulisan kako bi se ubacila potrebna koli?ina. Pre ubacivanja, svež vazduh se filtrira, tako da je kvalitet unutrašnjeg vazduha bolji nego spolja. U štedljivim ku?ama napravljen je i specifi?an mehanizam razmene vazduha koji ?uva toplotu unutar ku?e. Taj sistem prenosi toplotu unutrašnjeg vazduha, koji se izbacuje na svež, koji dolazi spolja. Ukoliko korisnik ku?e želi hladniji ili topliji vazduh od onoga spolja, postoji ure?aj kojim se reguliše temperatura.

Projektant prve pasivne ku?e na svetu Volfgang Fajst kaže da takvi objekti predstavljaju budu?nost gra?evinarstva i ujedno ?uvaju planetu.

- Sa ovom tehnikom, smanjujemo potrošnju energije za 20 odsto. Evropa bi mogla da bude nezavisna od dosadašnjih izvora energije - prognozira Fajst.

Ina?e, prva pasivna ku?a sagra?ena je u Darmštatu u Nema?koj 1991. godine, a do sada je u toj zemlji napravljeno 3.000 takvih objekata, ra?unaju?i i manje stambene zgrade. Projekat izgradnje prve štedljive ku?e finansiralo je nema?ko ministarstvo za zaštitu životne sredine. Od tada se pojam „pasivna ku?a" upotrebljava za svaku ku?u u kojoj se po metru kvadratnom stambene površine ne utroši više od 1,5 litra lož-ulja ili 1,5 kubnih metara gasa.

Najpopularnije u Nema?koj

U svetu trenutno ima izme?u 15.000 i 20.000 takvih objekata, a najviše ih je u Nema?koj i skandinavskim zemljama. Nema?ka vlada svojim gra?anima omogu?ava i veoma povoljne kredite za gradnju pasivnih i niskoenergetskih ku?a. Pojedine savezne pokrajine nude i dodatne olakšice gra?anima ukoliko se odlu?e za gradnju štedljivih ku?a. U Frankfurtu se ve? tri godine svi objekti koji se finansiraju iz gradskog budžeta - vrti?i, domovi za stare, bolnice i domovi zdravlja - grade prema standardima koje je Evropski parlament zacrtao za 2011. godinu.

Konkretan primer štedljivosti pasivnih domova dao je vlasnik jedne štedljive ku?e iz nema?kog Darmštata. On je rekao da je prošle zime, koja je u Nema?koj bila više nego oštra, pri spoljnoj temperaturi od minus 14, u njegovoj dnevnoj sobi bilo prijatnih 20 stepeni bez dodatnog zagrevanja.

Smanjeni troškovi

Troškovi izgradnje pasivnih ku?a ranije su bili znatno ve?i od izdataka prilikom gradnje klasi?nih ku?a. S razvojem tehnologije i naprednijim gra?evinskim komponentama njihova cena je sada, ipak, znatno manja. Na primer, u Nema?koj je trenutno mogu?e napraviti pasivnu ku?u za otprilike istu cenu kao i obi?nu.

B. ?UKI?

http://www.danas.rs/danasrs/ekonomija/i_dalje_gradimo_kuce_koje_trose.4.html?news_id=184211


Solarne plo?e u razvijenom svetu postale su deo standrada u gradnji: Uobi?ajena slika porodi?ne ku?e u Nema?koj

Ekološki standardi u gra?evinarstvu još daleko od primene u Srbiji

I dalje gradimo ku?e koje troše

21/02/2010 20:00 | Beograd |

Autor: M. N. Stevanovi?

Beograd - Iako u Srbiji još ne postoji precizna definicija šta su ekološki standardi u gra?evinarstvu, ?injenica je da se u razvijenom svetu sve ve?a pažnja poklanja materijalima koji doprinose o?uvanju prirodnih resursa odnosno životne sredine, kao i uštedi u ku?nom budžetu.

Stimulans za gra?evinare na ure?enim tržištima da u procesu gradnje mnogo više koriste tehnologiju koja uz koriš?enje prirodnih materijala obezbe?uje i uštedu energije, jeste i podatak da se tzv. ekološki objekti brže i lakše prodaju, jer novi vlasnici unapred ra?unaju na velike budu?e uštede u energiji. Uz to, neke metodologije i proizvodi postali su deo ekoloških standarda gradnje, dok je za firme koje koriste i materijale koji još nisu u tom statusu, država obezbedila dodatne benefite. U takvim slu?ajevima, svi u lancu, od proizvo?a?a materijala i graditelja, do krajnjeg kupca, mogu ra?unati na poreske olakšice, tako da ?ak i kada ugradnja ekoloških materijala uti?e na eventualno poskupljenje kvadrata, teret preuzima država.

U Srbiji postoji nekoliko proizvo?a?a gra?evinskih materijala koji pokušavaju da na tržište plasiraju nove, energetski efikasnije tehnologije i prirodne sirovine, ali mehanizam kojim bi graditelji bili stimulisani da ih koriste još nije ustanovljen. I Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja može samo da preporu?i gra?evinarima da koriste materijale poput opeke, kamene vune, ilova?e, gipsa, premaza i lakova od prirodne smole, koji su neškodljivi za ?ovekovo zdravlje, odgovaraju svim ekološkim standardima i mogu se reciklirati.

- Kod nas nije donet Zakon o gra?evinskim proizvodima. Njegovo donošenje se o?ekuje do kraja godine, tako da još ne postoji obaveza ugradnje gra?evinskih materijala koji odgovaraju ekološkim standardima. Kada ti standardi postanu obavezni, možemo govoriti o merama kojima bi se stimulisala kupovina takvih materijala - kažu za Danas u tom ministarstvu.

Gra?evinari, me?utim, tvrde da je država i do sada imala dovoljno saznanja i vremena da donese bar neke od mera koje bi pospešile gradnju energetski štedljivijih objekata. Oni podse?aju da se u spoljašnjoj gra?evinskoj konstrukciji tri osnovna elementa smatraju ekološkim - opeka, drvo i beton. Tome se dodaju ?elik i staklo, dok se unutrašnjost objekta može raditi raznim vrstama gipsanih plo?a sa?injenih od organskih materijala. U primeni su i porozni blokovi, ali se u Srbiji koriste u veoma malom obimu.

- Najviše „hemije” koristi se kod izolacije, gde je naj?eš?a primena mineralne vune, stiropora ili betonskih blokova. Oni imaju solidnu otpornost, ali ne bi trebalo smetnuti s uma da su najbolja i kroz vekove dokazana termi?ka izolacija, debeli zidovi od opeke. Za naše uslove, optimalna debljina zidova trebalo bi da bude bar 40 centimetara, što bi za samo 0,5 odsto pove?alo cenu gra?evine, jer udeo opeke u ceni od 1.500 evra za kvadrat iznosi oko pet odsto. Problem je, me?utim, to što je poreska osnovica formirana na osnovu bruto izgra?ene površine, pa debljina zidova i te kako uti?e na taj namet. Naše zalaganje jeste da bi najbolja stimulacija u gra?evinarstvu bila kada bi osnovica za obra?un poreza bila vrednost neto izgra?ene površine. U tom slu?aju više ne bismo dolazili u situaciju da kupujemo stanove u kojima spoljašnji zidovi ne premašuju 20 ili 25 centimetara, a da ne govorim o slu?ajevima kada se, ne preterano ozbiljni investitori, opredele za debljinu od 12 centimetara. Ne treba objašnjavati koliko je to za budu?e stanare pogubno i zimi i leti, ali takve graditelje niko ne sankcioniše - kaže za Danas Ljubodrag Kneževi?, direktor fabrike gra?evinskih materijala Igma iz Uljme.

Dodaci

Nezaobilazni detalj u gradnji svake eko ku?e su i dupli prozori koji omogu?avaju da sun?eva svetlost greje sobu, jer propuštaju tri ?etvrtine sun?eve toplote, dok ne dozvoljavaju izlazak sobne. Neophodno je primeniti izolaciju zidova prirodnom vunom umesto vešta?kom. Podno grejanje u svim prostorijama spre?ava veliki utrošak energije dok tradicionalni radijatori stvaraju talase vazduha, što zna?i da moraju da stvore za dva stepena ve?u toplotu da bi zagrejali sobu. Eko-ku?a podrazumeva i postavljanje solarnih panela na krov koji naj?eš?e služe za zagrevanje vode u ku?i. Bojler na gas može da služi kao rezerva panelima, dok se struja koristi samo kao poslednja opcija. Poželjna je i ugradnja „pametnih mera?a“ koji u svakom trenutku uku?anima pokazuju koliko energije ku?a troši i koliko ih to košta. Imu?niji bi trebalo da postave i mini-vetrenja?u za stvaranje elektri?ne energije i sistem ventilacije koji koristi pasivnu toplotu stvorenu u jednoj prostoriji za zagrevanje u drugoj.

http://www.decorumkuce.com/onama.htm

NISKOENERGETSKA KU?A

Visoke cijene energije i globalne klimatske promijene prisiljavaju nas da promijenimo svoje energetske potroša?ke navike. Niskoenergetske ku?e temelj su primjene održive gradnje tijekom cijelog svog životnog vijeka po?evši od materijala ?ija proizvodnja ne optere?uje okoliš, preko njihove energetske u?inkovitosti i racionalnog trošenja energenata tijekom životnog vijeka, pa sve do racionalnog gospodarenja otpadom. Niskoenergateke ku?e pružaju visok stambeni komfor s ugodnom klimom tijekom cijele godine uz vrlo niske troškove. Energetsko u?inkovita ku?a je ku?a koja koristi manje energije od normalne ku?e. Optimizacija potrošnje energije i postizanje najbolje mogu?e iskoristivosti dostupne energije nije nova ideja. U drevnim vremenima ljudi su se suo?avali s problemom konstruiranja ku?a koje bi imale zadovoljavaju?i toplinski komfor, a glavni problem je kao i danas kako ku?e zimi u?initi toplima, a ljeti hladnima.



Ovaj problem prvi je prou?avao i zabilježio Sokrat, gr?ki filozof prije 2500 godina. Rješenje ovog problema je poznato pod pojmom „Sokratova ku?a“ (eng. Socratic House). Sokratova ku?a je hipotetski opis energetski u?inkovite ku?e. Osnova Sokratova prou?avanja je utjecaj kretanja sunca na položaj ku?e. Tlocrt „Sokratove ku?e“ je trapezoidnog oblika s južno orijentiranom bazom i krovom koji pada prema sjeveru za smanjenje utjecaja udara sjevernih vjetrova. Sjeverni zid je masivne konstrukcije odnosno debljine dok je južno orijentiran trijem projektiran tako da blokira visoko ljetno sunce a istovremeno propušta niske zimske zrake sunca duboko u prostoriju.

U novije vrijeme na izložbi u Stuttgartu 1927 godine njema?ki arhitekt i teoreti?ar arhitekture Walter Gropius koji je ujedno osniva? i voditelj projekta „Bauhaus“, visoke škole za arhitekturu i oblikovanje, predstavio je svoje prve montažne ku?e, a 1940. godine zajedno sa Conradom Wachsmannom u Americi osnivaju prvu automatiziranu tvornicu za proizvodnju elemenata montažne ku?e. Conrad Wachsmann je još 1925 godine samostalno razvio sistem montažnih ku?a a njegov prvi kupac je bio Albert Einstein, za kojeg je napravio ljetnikovac u Potsdamu.



Svjetska ekonomska kriza i drugi svjetski rat znatno su usporili izgradnju i daljni razvoj montažnih ku?a u Europi, me?utim s druge strane posljedica bombardiranja i ratom razrušenih naselja i gradova prisilili su graditelje da se okrenu bržem i ekonomski isplativijem na?inu gradnje. Kao rezultat toga u Njema?koj je 1946 godine osnovano Udruženje za montažne ku?e koje je u narednim godinama imalo veliki rast na tržištu. U Njema?koj je do sada izgra?eno na stotine tisu?a niskoenergetskih ku?a. Intenzivnim radom, upotrebom najboljih materijala i kvalitetnoj promociji danas je u Njema?koj i Austriji svaka tre?a ku?a – niskoenergetska ku?a.



Prema prihva?enoj stru?noj definiciji niskoenergetske ku?a je ku?a koja ima potrošnju energije za grijanje od 40 kWh/m2. Takve ku?e možemo jasnije izraziti ekvivalentom potrošnje od 3 litre loživog ulja pa se niskoenergetske ku?a popularno još i naziva „trolitarska ku?a. Niskoenergetski arhitektonski koncept uklju?uje maksimalno korištenje sun?eve energije, energetski u?inkovite prozore, niske nivoe propuštanja zraka i toplinsku obnovu u ventilaciji za manje energije potrebne za grijanje i hla?enje.

PASIVNA KU?A



Pasivna ku?a ozna?ava standard zgrade kod kojeg je zimi kao i ljeti osigurana najviša mjera udobnosti bez aktivnog sistema grijanja ili klimatizacije – u ku?i je toplo bez radijatora, klime i sli?nih ure?aja. Zahvaljuju?i na?elima pasivne gradnje i energetske u?inkovitosti, pasivna ku?a troši 80-90% manje energije uklanjanjem toplinskih gubitaka i maksimalnom iskoristivosti slobodnog dobivanja energije.

Ime pasivna ku?a dao je njema?ki arhitekt Wolfgang Weiss. Koncept pasivne ku?e je sagra?en prvi put kao probni projekt u Njema?koj u mjestu Darmstadtu 1991 godine. Radi se o jednoj studiji koju je nadgledalo i njema?ko ministarstvo zaštite okoliša, a projekt je razvio dr. sc. Wolfgang Feist (Passivhaus Institut). Pra?enjem nekoliko stotina stambenih gra?evina, mjerenjima i analizama, dr. Feist spomenuo je da se pasivna ku?a može napraviti dostižnim sredstvima. Do 2005. godine realizirano je više od 6,000 pasivnih ku?a diljem Europe i svijeta. Danas ih ima preko 18 000.

Pasivne ku?e nose naziv i „jedno-litrene“ ku?e, jer prema prera?unu o koli?ini potrošenog loživog ulja zahtijevaju manje od 1,5 l loživog ulja po kvadratnom metru godišnje, odnosno 15 kWh/m2 što je ?ini za cijelu energetsku jedinicu isplativijom od prosje?ne zgrade danas.



Arhitektonski koncept ku?e, položaj, kvalitetno izvedeni sloj izolacije, njihovi prora?uni moraju zadovoljavati visokim standardima i potrebno je dobiti gotovo zrakonepropustan prostor unutar ku?e jer bi u protivnom dragocjena toplina izašla kroz spojeve i razne otvore.Važna je ispravna orijentacija u odnosu na strane svijeta. Velike prozorske površine moraju biti na jugu i ne smiju biti zasjenjene kako bi pasivni solarni dobici bili optimalni i prozori tako doprinosili toplinskoj stabilnosti ku?e.

U pasivnim ku?ama debljina izolacije trebala bi biti od 25 do 40cm, prozori bi trebali biti sa trostrukim ostakljenjem i vratima koja imaju dobar koeficijent prijelaza topline ?ime se znatno smanjuju toplinski gubici, te potrebe za grijanjem.



Za opskrbu svježim zrakom brine se sustav kontrolirane ventilacije koji putem izmjene topline, gdje izlazni i potrošeni zrak iz unutrašnjosti na višoj temperaturi može prenijeti i do 80% svoje topline na ulazni zrak. Drugim rije?ima, ako je zrak u prostoriji 20º C , a temperatura okoliša 0º C, temperatura ulaznog zraka se može podignuti i na 16º C. Proces je u ljetnim mjesecima obrnut, tako da izlazni zrak preuzima toplinu ulaznog zraka, održavaju?i ugodnu temperaturu u prostorijama bez potrebe za klima ure?ajem.

Pasivne ku?e su obiteljske ku?e, višestambene zgrade, poslovne zgrade, škole, dje?ji vrti?i. Ograni?enja sa strane uporabe nema.



SOLARNI KOLEKTORI



Sunce je nama najbliža zvijezda te, izvor gotovo sve raspoložive energije na Zemlji. Sun?eva energija potje?e od nuklearnih reakcija u njegovom središtu odnosno fuziji, kod koje spajanjem vodikovih atoma nastaje helij, uz osloba?anje velike koli?ine energije. Svake sekunde na ovaj na?in u helij prelazi oko 600 milijuna tona vodika, pri ?emu se masa od nekih 4 milijuna tona vodika pretvori u energiju. Ova se energija u vidu svjetlosti i topline širi u svemir pa tako jedan njezin mali dio dolazi i do Zemlje.

Sunce je od Zemlje udaljeno 150 milijuna kilometara ili to?nije, 149,6 milijuna kilometara. Promjer Sunca iznosi 1,39 milijuna kilometara, a to zna?i da je od Zemlje ve?e 109 puta. Procijenjena starost Sunca je oko 5 milijardi godina, a prema raspoloživim zalihama vodika može se izra?unati da ?e se trajati još otprilike 5 milijardi godina.

Solarni kolektori pretvaraju sun?evu energiju u toplinsku energiju vode. Osnovni dijelovi solarnih sistema su:

* kolektor
* spremnik tople vode s izmjenjiva?em topline
* solarna stanica s crpkom i regulacijom
* razvod s odgovaraju?im radnim medijem



Kolektori mogu biti plo?asti (ravni) te cijevni, vakuumski ili s vakumskim cijevima. Spremnik tople vode je dio sustava koji služi za izmjenu topline sa ogrjevnim medijem sustava grijanja ili potrošnom toplom vodom te za njihovu pohranu. Solarna stanica je središnji dio cijelog sustava jer omogu?ava strujanje medija, dok automatska regulacija vodi ra?una o sigurnom pogonu cijelog sustava i uskla?ivanju njegovog rada sa sustavom grijanja i pripreme potrošne tople vode.Medij je tvar koja cirkulira kroz sustav, odnosno cijevi razvoda solarnog kruga od kolektora do spremnika u kojemu dolazi do izmjene topline s potrošnom toplom vodom ili ogrjevnim medijem sustava grijanja. Kao solarni medij naj?eš?e služi voda, odnosno njezina smjesa s glikolom ili drugim sredstvima za sprje?avanje smrzavanja.


Solarni kolektori su vrlo korisni i kod grijanja bazena. U tom slu?aju bazenska voda kruži neposredno kroz kolektor. Na takav na?in optimalna temperatura bazena održava se nekoliko tjedana više u godini.

U Europi se znatno pove?ava koli?ina ugra?enih sustava za grijanje vode i prostorija. Plan Europske Unije je instalirati 100 milijuna m2 do 2010. Trenutni pokazatelji su da ?e biti instalirano oko 80 milijuna m2 2010



Prva solarna ku?a napravljena je 1939. godine u Americi u okolici Bostona s ciljem korištenja sun?eve energije za grijanje prostorija. Veliki spremnik, veli?ine bazena, smješten ispod ku?e, sadržavao je dovoljnu koli?inu tople vode zagrijanu sun?evom energijom.