Zaštita od vru?ine u potkrovljimaDanas ve?ina ku?a ima stambeno potkrovlje u kojem je, zbog nepravilne i nedostatne izolacije, stambena ugodnost ljeti neprimjerena. Rješenje je u poznavanju karakteristika izolacijskih i drugih materijala pri novogradnjama ili sanacijama potkrovlja.
Toplinska izolacija ljetiLjetna toplinska zaštita podrazumijeva zahvate kojima se sprje?ava prodor toplinske energije (sun?evo zra?enje, visoke temperature vanjskoga zraka) u unutrašnjost gra?evine. Uobi?ajena toplinska izolacija koja odli?no sprje?ava prodor hladnoga vanjskoga zraka zimi nije dovoljna zaštita od ljetnih vru?ina. Naime, toplinska provodljivost izolacijskoga materijala (W/mK) odli?na je za zimski mraz. Provo?enje topline kroz obodne konstrukcije ljeti je nestacionarno. Raspodjela temperatura u konstrukciji mijenja se zbog periodi?kih promjena na vanjskoj površini. Pritom je važan tzv. temperaturni broj koji mora biti što manji. Za razli?ite se materijale temperaturni broj izra?unava vrlo jednostavno. Potrebno je poznavati provodljivost materijala, gusto?u i specifi?nu toplinu. Temperaturnim brojem (temperaturnom provodljivosti) opisuje se brzina širenja temperaturne promjene po materijalu u konstrukciji.
U tablici 1. prikazani su usporedni parametri nekih materijala
koji se u današnjem graditeljstvu uobi?ajeno rabe kao
izolacijski materijali te drva, opeke i betona.Kako se vidi iz tablice, opeka i celuloza imaju gotovo istovjetne vrijednosti temperaturnoga broja (podatak u zadnjoj koloni). To drugim rije?ima zna?i da je njihov doprinos izolaciji za ljetne vru?ine sli?an. Naravno, zimi je bitna razlika jer celuloza djeluje kao odli?an izolator, a opeka treba dodatnu izolaciju. Pogledaju li se dobro podaci u tablici (
zimi je bolja što manja vrijednost u prvoj koloni, ljeti što manja vrijednost u zadnjoj koloni)
vidi se da izolacija od drvenih vlakana i celuloze naju?inkovitije jam?e dobru izoliranost u oba slu?aja, a ostali su materijali dobri ili ljeti ili zimi. Izolacijski je materijal od celuloze i prirodnih drvenih vlakana napravljen od recikliranoga materijala, od ponovno upotrijebljenoga novinskog papira i drvene gra?e. Takav se materijal zra?nim mlazom upuhuje u odre?eni dio prostora pripremljenog za toplinsku izolaciju. Izolacija je idealna za difuzijski otvorene konstrukcije što pridonosi ugodnijoj klimi. Rabiti se može u novogradnjama ili pri adaptacijama, u drvenim okvirnim zidovima, zidovima od balvana, masivnim zidovima ili stropovima.
Ljeti se ispod pokrova (što je tamniji to je i topliji) zrak zagrije više od 60 °C ili ?ak do 80 °C. Toplinska energija kao posljedica sun?eva zra?enja prodire u unutrašnjost. Odlu?uju?a je pritom akumulativnost materijala, mogu?nost materijala da primi toplinu, pospremi je i preda kad padne temperatura u okolini. Temperatura vanjskoga zraka i vanjskih površina konstrukcije mijenja se u razdoblju od 24 sata. Amplituda temperaturnoga vala prodire kroz konstrukciju (zid) i pritom se smanjuje – guši. Karakteristi?na je vrijednost kojom se opisuje stabilnost konstrukcije gušenje temperature. Vrijeme koje protekne izme?u pojave najviše temperature na unutarnjoj površini konstrukcije zove se fazni pomak. U tablici 2. prikazana su dva razli?ito izvedena izolacijska presjeka na krovu.
Iz prora?una se vidi:1. Zimi su konstrukcije 1. i 2. jednako dobro izolirane. Vrijednost U faktora gotovo je jednaka.
2. Ljeti je celulozna izolacija bolja. Ako bi se ljeti željela posti?i jednaka toplinska zaštita obiju konstrukcija (temperaturno gušenje n = 6,7 i fazni pomak 10 msati), morali bismo u prvoj konstrukciji gdje je ugra?ena izolacija od staklene ili kamene vune pove?ati debljinu s 20 na 36 cm. Potrebnu debljinu izolacije za razli?ite materijale može se pogledati na slici 1. koja pokazuje ovisnost faznoga pomaka o debljini izolacije za razli?ite materijale.
Još nekoliko rije?i o obodnim konstrukcijama. I one su izložene sun?evu zra?enju, pa se njihova vanjska površina zagrije na višu temperaturu od temperature vanjskoga zraka.
Na temperaturu konstrukcije najviše utje?e boja površine jer tamnije boje intenzivnije upijaju sun?evu svjetlost i zra?enje. Iz slike 2. vidi se da se tamnije površine zagriju i više od 60 °C, stoga su za boje pro?elja primjerenije svjetlije boje.
T. Vran?i?
IZVOR:
http://www.energetika.nethttp://www.gradimo.hr/Zastita-od-vrucine-u-potkrovljima-/hr-HR/21498.aspxQuote:
Izolacija krova - Izolacija kosih krovovaKosi krov nudi prednosti naro?ito u podru?jima s puno oborina (odvodnja oborinskih voda funkcionira bez problema).
Osim toga preko pokretne konstrukcije ( rogovi, stropni pokrov) mogu se izjedna?avati eventualna nastala naprezanja na omota?u krova . Uglavnom se prostor ispod konstrukcije kosog krova koristi kao skladište ili ostava. Da bi se taj prostor zaštitio od vlage, prašine i nanosa snijega ugra?uje se na rogove drvena oplata obložena kartonom, ili se ispod krovnog pokrova ugra?uje traka za donje naprezanje.
U pravilu se u?inkovita toplinska izolacija kosih krovova može realizirati na dva na?ina:Izolacija stropa posljednje etaže, ukoliko se krovište ne?e dalje nadogra?ivati, ve? ?e se koristiti kao skladište ili ostava. Kod ove konstrukcije nezagrijani zrak u prostoriji može preuzimati zada?u termi?kog pufera izme?u gornjeg zagrijavanog kata i zraka okoliša. Izolacija stropa kata koji leži unutra izvodi se gra?evinsko-tehni?ki bez problema. Zato ovdje o tome ne?e biti detaljno rije?i.
Detaljnije ?e me?utim biti rije?i o mogu?nostima izvedbe katne-stropne izolacije u poglavlju “Izolacija stropa”.
Izolacija krovnih kosinaNapredovanjem stupnja gradnje objekta za stanovanje sve je izraženija težnja da se prostor tavana ispod krova iskoristi u svrhe stanovanja, što naravno iziskuje potpuno druga?ije zahtjeve u pogledu toplinske izolacije. Tu se razlikuje 5 razli?itih konstrukcijskih principa : izolacija preko rogova, izolacija izme?u i ispod rogova, izolacija izme?u i iznad rogova, izolacija izme?u rogova i vanjska izolacija.
Izolacija preko rogovaVelika prednost te konstrukcije je nepostojanje toplinskih mostova, ako se koristi izolacijski sustav bez fuga. Nosiva donja konstrukcija se štiti od utjecaja atomsferilija i promjena temperatura, te se može uvjetovano vanjskom izolacijom integrirati kao oblikovni element ( vidljiva greda) u unutarnje arhitektonsko projektiranje . Konstruktivna posebnost ove varijante leži u dificilnom priklju?ku paronepropusne folije u podru?ju krovne okapnice na prstenasta sidra.
Izolacija ispod i izme?u rogovaPrimjenom ove konstrukcijske varijante treba voditi ra?una da se svakako koriste rogovi odgovaraju?e visine od 16 do 20 cm. Izme?u dva nivoa izolacije može se bez problema integrirati instalacijski nivo. Izolacijski sloj koji leži ispod krovnih rogova ne smije prekora?iti jednu ?etvrtinu ukupne debljine izolacije. Izolacija izme?u i ispod rogova dozvoljava relativo velike debljine izolacijskog materijala, te se može projektirati za realizaciju “standardnih objekata s nižom energijom”.
Izolacija ispod i izme?u rogovaPrimjenom ove konstrukcijske varijante treba voditi ra?una da se svakako koriste rogovi odgovaraju?e visine od 16 do 20 cm. Izme?u dva nivoa izolacije može se bez problema integrirati instalacijski nivo. Izolacijski sloj koji leži ispod krovnih rogova ne smije prekora?iti jednu ?etvrtinu ukupne debljine izolacije. Izolacija izme?u i ispod rogova dozvoljava relativo velike debljine izolacijskog materijala, te se može projektirati za realizaciju “standardnih objekata s nižom energijom”.
Izolacija izme?u i preko rogovaUkoliko raspoloživa visina rogova nije dovoljna za ugradnju željenih debljina izolacijskog materijala može se kao dopuna izolaciji izme?u rogova montirati dopunski izolacijski sloj preko rogova. Prostor krovišta se izborom ove varijante ne?e smanjiti.
Izolacija izme?u rogovaUkoliko se izolacijski materijal ugra?uje isklju?ivo izme?u rogova, treba ra?unati e efektom toplinskih mostova masivnih greda. Veliki udio pozicija s fugama (izolacijski materijal-priklju?ak greda) konfrontira se s prednaprezanjem izolacijskog materijala. Ukoliko se s obje strane rogova nalazi nepropusna oplata može se koristiti izolacijski materijal na napuhavanje.
Vanjska izolacijaVanjska se izolacija može postaviti na masivnu krovnu konstrukciju, naj?eš?e lagani beton debljine od ca. 20 cm. Konstrukcija se u bitnom može usporediti s vanjskom zidnom izolacijom na otraga ventiliranim fasadama. Ta konstrukcija se projektira za zadovoljavanje pooštrenih zahtjeva u pogledu zvu?ne izolacije i zaštite od požara(npr. na objektima za stanovanje u blizini zranih luka).
Izolacija ravnih krovovaKao ravni krov se ozna?ava krov s nagibom od 0-10 stupnjeva. Koriste se uglavnom u industrogradnji i ve?im stambenim kompleksima , rje?e na obiteljskim ku?ama. U usporedbi s kosim krovovima ravni krovovi se analiziraju kriti?nije u pogledu kkriterija za odvodnju oborinskih voda i garancije nepropusnosti( stvaranje lokvi, spre?avanje zamrzavanja odvoda u razdobljima hladno?e i mraza).
Ravni krovovi se dijele prema dva konstrukcijska principa: jednokrilni ili krovovi bez ventilacije, odnosno inverzni dvokrilni ili ventilirani krovovi.
Izolacija kod ravnih krovova bez ventilacijeKarakteristika ravnih krovova bez ventilacije jeste konstruktivno jedinstvo krovnog omota?a –sloja toplinske izolacije i krovne nosive konstrukcije.. Nepropusnost krova realizira se preko sloja toplinske izolacije i nosive konstrukcije i mora se zaštiti od utjecaja ekstremnih izmjena vanjske temperature i sun?eva zra?enja( npr. zasipom šljunka).
Ugra?ene izolacijske plo?e moraju ispunjavati najmanje zahtjeve klase gra?evinskog materijala B2 te posjedovati tla?nu ?vrsto?u prilago?enu kasnijem optere?enju krova.Specijalni slu?aj ravnog krova bez ventilacije predstavlju inverzni krovovi koji osiguravaju zaštitu krovnog omota?a druga?ijim redoslijedom slojeva preko toplinske izolacije.
Toplinska izolacija treba indicirati vrlo mali stupanj preuzimanja vlage , jer u protivnom bi kod ve?ih koli?ina oborina bila natopljena vodom. U obzir treba uzeti pove?anje protoka topline vode?i brigu o parametru za natapanje vodom. Izolacija je od eventualnog izranjanja osiguarana teškim osloncem.
Izolacija kod ventiliranih krovovaVentilirani krovovi obi?n imaju donju konstrukciju od drveta, rje?e masivnu donju konstrukciju od armiranog betona. Izvo?enje difundirane vlage u vanjski zrak se vrši strujanjem u sloj zraka izme?u rogova i sloja toplinske izolacije i donje zatezne trake. Sloj zraka je preko ulaznih i izlaznih otvora, raspore?enih na ivici krova, povezan s vanjskim zrakom.
Ventilirani šuplji prostor se ili osigurava izra?unskim dokazivanjem ili pridržavanjem zadanih vrijednosti prema europskoj normi 4108. Prilikom odabira izolacijskog materijala treba voditi ra?una da to ne bude materijal sklon bubrenju, kako bi se izbjeglo sužavanje popre?nog presjeka u ventiliranom šupljem prostoru, dok vlakneni izolacijski materijal mora posjedovati dovoljnu mehani?ku ?vrsto?u odnosno dodatno pokrivanje.
http://www.gradimo.hr/Izolacija-krova---Izolacija-kosih-krovova/hr-HR/7313.aspx Quote:
KrovištaRavne krovne konstrukcije se moraju zaštiti od oborina s gornje strane, s donje strane neophodna je zaštita od difuzije pare iz unutarnjih prostorija, kako bi se izbjeglo vlaženje krovne konstrukcije. Oblog krova se kod ravnih krovova sastoji od višslojunih brtvenih materijala od zavarenih bitumenskih, katranskih ili plasti?nih brtvenih traka. Ti brtveni materijali moraju se zaštiti od djelovanja UV-zra?enja slojem šljunka. Konstrukcija s donje strane mora imati blokadu pare ili difuzijski otvorenu blokadu prolaza pare, u ovisnosti o tome radi li se o hladnom ili toplom krovu.
Dobro pokrivenKrov nudi više od zaštite od vjetra i vremenskih prilika. Ve? prema obliku, nagibu i materijalu, prema krovnoj konstrukciji i oblikovanju detalja, „peta fasada“ predstavlja bitan oblikovni element objekta. Osim toga izgra+eni krovovi i krovne terase nude dodatni prostor za stanovanje. Odluko o tome kakav je krov najbolji za ku?u ovisi od više faktora: od geografskog položaja i klime, o planiranoj uporabi, o tlocrtu ku?e, o raspoloživom bu?žetu i kona?no o osobnom ukusu.
Od okruglog do kutnog : krovovi svih oblikaNaj?eš?i oblici krova su sedlasti/dvostrešni krov, ravni krov, jednostrešni krov, ?etverovodni krov, šatorasti krov i sl. S kosim ili ravnim krovnim prozorima oblici mogu varirati. Mogu?e je narvano i kombiniranje oblika, recimo kao kada se dva gra?evinska oblika prožimaju ili kada se pokrivaju razli?iti oblici ku?e. Moderna gra?evinska tehnika omogu?uje realizaciju najrazli?itijih oblika krova. Vise?e i sklopive konstrukcije, krila, izmjenjivi krovovi su tehni?ki ve? odavno izvedivi, samo je uvijek aktualno pitanje troškova.
Krovne konstrukcije: od drveta preko ?elika do betona• Kod ku?a za stanovanje s nagnutim krovovima drvene su konstrukcije obi?no prvi izbor. Tesarski izra?eno krovište dokazalo se kroz stolje?a i lako se može prilagoditi modernim zahtjevima. Krovni prozor?i?i, trbušasti tornjevi, sve se to može napraviti od drveta. Ugradnja krovnihprozora izme?u rogova tako?er je mogu?a naknadno. Tipi?ne konstrukcije od drveta su krovovi s rogovima. Krovovi s rogovima sa šupljim gredama sa i bez krovne stolice . Kod ve?ih raspona se koriste ili specijalni rešetkasti drveni nosa?i ili spojevi od ljepljenih drvenih slojeva.
• Nosive krovne konstrukcije od ?elika rijetko se koriste u stanogradnji, uglavnom u industrogradnji. ?eli?ni nosa?i se postavljaju ili nagnuto ili ravno te se ve? prema stati?kim sistemima zavarju, u?vrš?uju nitnama ili vijcima.
• Kod ravnih krovova je nosivi sloj ?esto od betona: Izra?uje se kao katni strop s integriranim prstenastim sidrima, mogu preuzimati velike terete, primjerice kada se vrši ozelenjavanje krova biljkama.
Pokrivanje krova: od opeke preko trstike do trave• Pokrivanje krova
opekom je vrlo rasprostranjeno, jer je opeka ve? stolje?ima dokazani gra?evinski materijal. Pe?ena od ilova?e i gline opeka je vodonepropusna i postojana na vatru, ali je i difuzijski otvorena. Boje nastaju prilikom pe?enja: ve? prema temperaturi dobiva se svijetlo crvena boja opeke ili tamno crvena boja od sinteriziranja. Nanošenjem bojanog, mineralnog mulja od ilova?e prije pe?enja opeka postaje „engobirana“. Ve? pema sastojcima i postupcima mogu se postizati najrazli?itije nijanse boja. Glazirana opeka nudi posebnu zaštitu od vremenskih utjacaja. Krovna opeka se može dobiti na tržištu u razli?itim oblicima i dimenzijama. Odabir ovisi o obliku krova, nagibu krova, te naravno o osobnom ukusu i bu?žetu.
• Dabrov rep (Biberschwanz) je ravna opeka bez žlijebova. One se ovjese nosom na svojoj donjoj strani na krovne letvice. Postoje i koni?ne šuplje opeke (Mönch i None), koje se mogu na?i na ve?ini srednjevjekovnih objekata. Šuplja opeka se izra?uje postupkom prešanja, ima zaobljenu formu i samo jedan žlijeb sa strane. Opeka sa žlijebom, šuplja opeka za ravni krov omogu?uje spojem ?eonih i bo?nih žlijebova dobro pokrivanje krova, te su zato sigurne od prodora kiše.
• Krovne plo?e od
finog betonskog granulata predstavljaju cjenovno povoljniju alternativu od opeke od ilova?e. Zaštitom površine omgu?ena je postojanost na utjecaj atmosferilija. U ovisnosti o recepturi mješavine mogu se krovne plo?e proizvoditi u narzali?itijim tonovima boja,sa sjajnom ili glatkom površinom. Betonske krovne plo?e se tako?er mogu dobiti u svim uobi?ajenim formatima i samo pravi stru?njak iste može razlikovati od kerami?kih proizvoda.
•
Škriljevac: za kvalitetna i dugotrajna pokrivanja novim materijalima pogodan je škriljeva. Taloženjem preko 400 miliona godina na dnu mora nastao je veoma postojan kamen, koji se me?utim lako cijepa. Razlikuje se više vrsti kvaliteta plo?a od škriljevca, kao i razli?itih oblika i dimenzija. Postavljaju se prema geometrijskom rasporedu, primjerice kao pravokut, šestokut, osmokut ili prema polukružnim šablonama, i to kao staronjema?ko pokrivanje krova ili kao njema?ko pokrivanje prema šablonama sli?nim ribljoj krljušti. Krovni prozor?i?i, tornjevi i žlijebovi mogu se oblagati škriljecem kontinuiranim prijelazima, bez metalnih armatura.
•
Metal, bakar, cink, aluminij, plemeniti metal: Posebno su izdrživlji i dugovje?ni krovovi s pokrivanjem od metala. Ve?i troškovi nabavke se amortiziraju nakon niza godina. Materijal se polaže limarskom tehnikom, krov se prakti?no ne treba održavati, a tijekom odre?enog vremena se stvara na površini patina, koja nudi prirodnu zaštitu od vremenskih utjecaja. Metal omogu?uje oblaganje najrazli?itijih krovnih oblika. Kao gra?evinski metali se naj?eš?e koriste bakar, cink, aluminij ili plemeniti ?elik. Osim velikih arhitektonskih projekata kao što su srkve, muzeji, kazališta i sl., sve više se i stambeni objekti pokrivaju materijalima od metala.
•
Drvena šindra : Tradiciju pokrivanja krovova šindrom od crnogori?nog drve?a i hrastovine imaju prije svega podneblja bogata šumama, recimo Južna Njema?ka. Danas su rijetki krovovi pokriveni ru?no rezanim drvenim gredicama. Ne postoji puno majstora-obrtnika koji vladaju tehnikom polaganja šindre. Šindra se polaže slobodno na krov trostrukim pokrivanjem, te se optere?uje kamenjem. Neke vrste šindre se stavljaju u peterostrukim slojevima te se zatim u?vrš?uju ?avlima kroz izbušene otvore.
•
Slama i trstika: Ranije je slama bila materijal iz okoliša, nakon žetve uvijek dostupan, kojim su se vrlo jeftino prekrivali i ku?e za stanovanje i štale. Danas je trstika uglavnom uvozni artikel, iz delte Dunava, koju još vrlo mali broj ljudi zna obra?ivati. Tradicionalni krovovi od trstike se grade još jedino u Sjevernoj Njema?koj. Nude dobru termoizolaciju i zaštitu od atmosferilija, me?utim vrlo su osjetljive vatru. Krovovi od trstike se ili šivaju ili spajaju te se na kraju, što je vrlo karakteristi?no, režu ravno nožem.
•
Ozelenjeni krovovi: Ve?ina gradova poti?e instaliranje zelenih krovova ili takozvane travnate krovove, jer se tu akumulira, potroši ili ispari i do 20 procenata oborinskih voda, koje se ina?e dreniraju s uobi?ajenih krovova i oti?u uglavnom u ure?aje za pro?iš?avanje. Površina koja nastake dogradnjom ku?e preuzima tako ponovno prirodnu funkciju. Zeleni krovovi mogu poboljšati mikro klimu tako što filtriraju prašinu i ?estice prljavštine iz zraka te izjedna?avaju sadaržaj valge u zraku. Travnati krovovi se uglavnom sastoje od donje nosive konstrukcije s najviše 45° nagiba te konstrukcije od omota?a krova, zaštitnog sloja za korijenje, drenaže, filtarskog sloja i supstrata. Svojom konstrukcijom i rasporedom slojeva zeleni krovovi aktivno sudjeluju u ljetnoj toplinskoj zaštiti.
Konstrukcija krova: hladan, topao, reverzibilni?Krovovi se ne razlikuju samo po obliku i pokrivanju, ve? se razlikuju i konstrukcijski. Kod ventiliranog, takozvanog hladnog krova je termoizolirana, nosiva konstrukcija razdvojena od omota?a krova zra?nim slojem. Kod nagnutih ali i ravnih krovova zrak može ventilirati kroz taj sloj te transportirati vlagu, ali i toplinu iz krova u ljetnom razdoblju. Rizik od gra?evinskih ošte?enja je kod ventiliranih konstrukcija zna?ajno manji nego kod neventiliranih toplih krovova. Vlaga nastala usljed toplinskih mostova ili konstrukcijskih grešaka ostaje u gra?evinskom elementu i trajno vodi ka stvaranju plijesni. Alternativa za ravni krov: Kod reverzibilnog krova se ns nosivu konstrukciju nanose direktno dva sloja polimer-bitumenske ljepenke. Na to se zatim postavlja vodootporna termoizolacija, postojana na mraz, ?ije su plo?e povezane me?usobno po principu pera i utora. Zatim još i šljun?ani zasip, plo?e za hodanje ili zeleni krov i – gotovo.
Pribor za krov: prakti?ni ukrasi za krovKrov mora ispuniti razli?ite funkcije i zahtjeve, za koje je osim krovne nosive konstrukcije i pokriva?a potreban ?itav niz pomo?nih elemenata: žlijebovi i žlijebne cijevi za odvodnju kišnice, snjegobrana, opeka za odzra?ivanje, u?vrš?enje za antenu, pristup krovu i rešetke za penjanje za dimnja?ara, zaštitna rešetka za ptice- od gotovog krovnog prozora pa do prozora na površini krova.
http://www.gradimo.hr/Krovista/hr-HR/11318.aspx
Login
Register
FAQ
).