Stedljive Kuce

http://zelena-akcija.hr/uploads/zelena_akcija/document_translations/000/000/664/Burin_2007_04.pdf?1278079704

Ekološko graditeljstvo

Prirodni izolacijski materijali

Kada govorimo o ekološkom graditeljstvu, dobra toplinska izolacija je jedan od najvažnijih faktora. S obzirom na nadolaze?u energetsku krizu, gubitke toplinske energije zbog loše izolacije ne možemo si više priuštiti. Ako izuzmemo neke primjere u tradicionalnom graditeljstvu, velika ve?ina gra?evina izgra?enih do danas uop?e nemaju toplinsku izolaciju. U Hrvatskoj su vrlo ?esti slu?ajevi gdje obiteljske ku?e ?ak nemaju niti fasadu. Sustavno postavljanje toplinske izolacije u našim krajevima pojavljuje se tek 80-tih godina. No i tada se koristila samo tzv. termo-žbuka (što je u osnovi žbuka sa malo umrvljenog stiropora) tako da je to tek nagovještaj prave toplinske izolacje.

Unazad desetak godina možemo primjetiti da se fasade gra?evina oblažu uglavnom stiroporom debljine 5 cm, što je minimum propisan gra?evinskim propisima.

Novi trendovi u graditeljstvu su tzv. nisko energetske i pasivne solarne gra?evine, koje su dizajnirane tako da se toplinski gubici svedu na minimum. I jedan i drugi oblik gradnje zahtjevaju obilne koli?ine toplinske izolacije. Nerijetko se fasade oblažu slojevima izolacije debljine ?ak 30 cm, pa i više. Potrebno je naglasiti da investicija u toplinsku izolaciju poskupljuje po?etno ulaganje prilikom gradnje, no ta investicija se isplati jer ?e se vratiti u obliku uštede na grijanju, bez obzira o kojem energentu za zagrijavanje se radi (plin, lož ulje ili drvo).

Na tržištu postoji nekoliko standardnih izolacijskih materijala koji se naj?eš?e koriste. To su uglavnom proizvodi na bazi mineralne vune (staklena ili kamena) ili stiropora. U nekim državama se ?ak koriste i ogromne koli?ine poliuretanske pjene kojom se oblažu ?itavi zidovi zgrada. Stiropor i poliuretanska pjena su neobnovljivi materijali jer se proizvode od derivata nafte. Tako?er su energetski intenzivni, što zna?i da je potrebna zna?ajna koli?ina energije da bi uop?e bili proizvedeni. Staklena i kamena vuna, iako se proizvode od materijala kojih u prirodi ima u obilju (minerala), tako?er su problemati?e jer su izrazito energetski intenzivne. I što je najgore, niti jedan od ovih materijala se ne reciklira, što zna?i da se naša ku?a, jednom kada prestane biti u funkciji, doslovno pretvara u sme?e. Preko 30% svjetskih deponija otpada sa?inajva gra?evinski otpad jer se u graditeljstvu masovno koriste neobnovljvi materijali te materijali koji se ne recikliraju. I na poslijetku, ne smijemo zanemariti negativan utjecaj na zdravlje korisnika, ali i gra?evinskih radnika koji su primorani konstantno biti u dodiru s ovim materijalima.

I tako pri?a o ekološkom graditeljstvu nailazi na paradoks: više izolacije = ve?a ušteda energije, ali i ve?a potrošnja energije u proizvodnji, više otpada i više zdravstvenih problema. Kao jedino mogu?e rješenje name?e se potraga za nekim drugim materijalima koji manje zaga?uju okoliš, a mogu poslužiti u svrhu koja nam je potrebna. Budu?i da je u zapadnoeuropskim zemljama pri?a o ekološkom graditeljstvu puno dalje dogurala, tako je i izbor materijala na tržištu puno širi. Primjerice u Velikoj Britaniji postoji cijela paleta proizvoda koji se normalno mogu kupiti kod trgovaca gra?evinskim materijalima. Ti materijali nose razli?ite trgova?ke nazive kao što su Warmcell, Termofl eece, Isonat, Isovlas itd. koji nas u prvom trenutku mogu zbuniti. No iza svih ovih imena kriju se vrlo jednostavni materijali koji se ?esto mogu na?i u prirodi i jednostavnim tehnološkim postupkom preraditi u materijal primjenjiv u graditeljstvu.

U nekim slu?ajevima preradu materijala možemo ?ak napraviti sami jer se radi o vrlo jednostavnoj tehnologiji. U nastavku dajemo pregled raznih prirodnih izolacijskih materijala.

Ov?ja vuna

U poljoprivrednim krajevima gdje se seljaci bave ov?arstvom, ov?ja vuna ov?arima ?esto prestavlja problem jer nemaju što s vunom. Nekada je postojao otkup vune koja se je koristila za proizvodnju odje?e, no danas je otkup vrlo rijedak ili ga uop?e nema. Tako ov?ari vunu bacaju ili ?ak spaljuju, da se riješe ovog “otpada”. Zanimljivo je da vuna sama po sebi teško gori pa je treba polijevati benzinom da bi izgorila. Prirodna vatroodbojnost je ?ini izuzetno pogodnom za toplinsku izolaciju.

Vuna se u zapadnim državama sakuplja, pere, tretira kemikalijama neškodljim za ljude kako bi se stvorila otpornost na moljce i druge kukce te pove?ala otpornost na požar, te naposlijetku preša u plo?e ili bale. Prešanjem nastaje gust materijal koji se može rezati, krojiti po mjeri i ugra?ivatina isti na?in kao i primjerice kamena vuna.

Izolacijska svostva ov?je vune su ista kao i kod mineralne vune, pa pri gradnji ku?e koja je projektirana za mineralnu vunu, možemo mirne duše ugraditi ov?ju vunu umjesto mineralne, bez da stvaramo ikakav kompromis u smislu toplinskih svojstava. Termoizolaciju vani danas možemo kupiti u specijaliziranim trgovinama za ekološko graditeljstvo.

No što u?initi kod nas, gdje je taj materijal nemogu?e kupiti, a uvoz bi jednostavno bio preskup? Postoji i opcija da ov?ju vunu sakupimo sami i preradimo. Kod nas je ov?ju vunu relativno lako na?i po povoljnim cijenama. U nekim slu?ajevima, ov?ari ?e vunu ?ak i pokloniti, samo da se riješe vune koja im smeta. Prikupljenu vunu potrebno je oprati. Vuna se pere namakanjem u vodi.

Kada se od vune proizvodi odje?a, ona se pere u vru?oj vodi i uz pomo? deterdženta. No pod utjecajem topline i detedženta, otapa se dragocijeni sloj lanolina - masti kojom je vuna prekrivena.

Lanolin ?ini vunu otpornom na kukce, posebno moljce, pa je u stvari poželjan. Zato je vunu bolje oprati u hladnoj vodi bez deterdženta tako da se iz nje isperu sve ne?isto?e topive u vodi, a ve?ina lanolina ostane na vuni. Oprana i osušena vuna se zatim treba tretirati boraksom - lako dostupnom kemikalijom koja ?e je u?initi potpuno otpornom na kukce i požar. Boraks nije toksi?an za ljude. Vuna se nikako ne smije tretirati vapnom jer dolazi do kemijske reakcije to jest vapno “pojede” vunu. Za završno prešanje vune u role ili bale potrebno je imati tehnologiju, no prešanje, iako olakšava ugradnju, nije nužno. Vunu koja je u pramenovima jednostavno možemo ru?no natiskati izme?u slojeva lamperije, gips-plo?a ili nekih drugih materijala. Vunu je ?ak mogu?e ožbukati, ali je prije toga potrebno napraviti laganu konstrukciju od letvica na koju ?e se žbuka primati.

Celuloza

Ovaj izolacijski materijal proizvodi se od 100%-tnog recikliranog papira. Papir se u tehnološkom postupku melje i tretira bezopasnim kemikalijama za otpornost na požar. Pomo?u specijalnih strojeva, celuloza se upuhuje u prostore predvi?ene za izolaciju. U nekim slu?ajevima proizvode se plo?e razli?itih debljina koje se po potrebi ugra?uju u gra?evinu. Toplinska svojstva celuloze jednaka su mineralnoj vuni.

I za ovaj materijal postoji relativno jednostavna, “uradi sam” metoda. Otapdni papir se može samljeti u velikom improviziranom mikseru koji se može napraviti od ve?e metalne ba?ve i noža za kosilicu. Za posao izrade miksera potrebno je imati nekoga tko posjeduje osnovne strojarske vještine - zavarivanje i op?enito rad s metalom i mehanikom. Mikser je potrebno napuniti papirom i vodom.

Nakon namakanja, papir se melje u kašu u koju se mogu dodati aditivi za postizanje strukturne stabilnosti - vapno, cement, pijesak ili kombinacija. Dobiveni materijal se lijeva u kalupe te suši. Oblici kalupa mogu biti kvadrati, cigle, plo?e ili bilo koji drugi koji nam je pogodan za gradnju. Ovaj materijal se vani popularno naziva “papercete” što je spoj rije?i papir (engl. paper) i beton (engl. concrete). Nerijetko se od “papercrete” cigli zidaju ?itave ku?e.

Konoplja i pamuk i lan

Na isti na?in kao što se proizvoide izolacione plo?e i bale od ov?je vune, proizvodi se i izolacija od pamuka, industrijske konoplje ili lana. Ova opcija potencijalno je zanimljiva za naše podneblje jer je poznato da se u ovim krajevima nekad uzgajao lan za izradu odje?e i drugih platna.

Reciklirani tekstil

Stari odjevni predmeti i drugi tekstil mogu?e je reciklirati i proizvesti ovaj izvrstan izolacijski materijal. Nije važno da li je odje?a od pamuka, vune ili poliestera. Reciklirana odje?a sa?injava oko 80% ovog materijala, a u omjeru od 20% dodaje se poliester koji služi kao vezivo. Zbog udjela poliestera, ovaj materijal nije potpuno prirodan, ali je ekološki jer se proivodi od otpada i u potpunosti ga je mogu?e reciklirati za proizvodnju nove izolacije.

Slama

Prilikom poljoprivredne proizvodnje žitarica nastaje izuzetno vrijedan nusprodukt - slama. Slama ima izuzetan potencijal za korištenje u graditeljstvu. Razli?iti oblici tradicionalnog graditeljstva koristili su slamu, naj?eš?e u kombinaciji s glinom. Slama se može koristiti na više na?ina: ili kao osnovni gra?evinski materijal (?itavi zidovi se grade od balirane slame te žbukaju) ili kao izolacijski materijal ve? postoje?ih zidova. Budu?i da smo u Burinu ve? govorili o ku?ama od balirane slame, više pažnje ?emo posvetiti izolaciji ve? postoje?ih objekata. Neki proizvodja?i nude gotove izolacijske proizvode koji se proizvode od slame. Me?utim, puno jeftinije i jednostavnije je korištenje balirane slame. Ako izolaciju postavljamo sa vanjske strane zidova (što je u svakom slu?aju poželjno jer na taj na?in ne smanjujemo prostor u ku?i), bale slame se mogu slagati jedna na drugu i vezati za zid. Druga opcija je sagraditi laganu drvenu konstrukciju koja ?e slamu držati u željenom položaju. Zatim se slama ožbuka i neprimjetno i sigurno ostaje zarobljena izme?u zida i sloja žbuke.

Potrebno je naglasiti da se slama ne smije žbukati modernim žbukama koje obliluju toksi?nim kemisjkim aditivima, ve? su puno prikladnije tradicionalne žbuke na bazi vapna ili gline. Ako slamu želimo koristiti kao izolaciju unutrašnjih zidova ili potkrovlja, onda se slama ne žbuka nego se ubacuje izme?u slojeva lamperije, gips-plo?a i sl.

Za neožbukanu slamu postoji ospasnost da je nasele miševi, pa se izme?u bala slame stavlja vapno kao repelent za miševe i druge životinjice.

• Bruno Motik •