Stedljive Kuce

Troškovi u low-energy zgradarstvu - da li, zašto i koliko su energetski efikasne ku?e skuplje?

Dodatni troškovi za izgradnju low-energy zgrada ne mogu biti ta?no predvi?eni i uvek zavise od specifi?nosti projekta. Sada se to pove?anje kre?e do 10%, ali sa o?itom tendencijom pada.

Troškovi gradnje energetski efikasnih zgrada prose?no su viši zbog dodatnih izdataka u vezi sa boljom termoizolacijom pojedinih komponenti kao što su na primer prozori.

Drugi razlog je u tome što ve?ina preduzetnika nije navikla na rad sa novim tehnologijama i veliki deo vremena i resursa troši se za planiranje, edukaciju i potvrdu kvaliteta - što sve pove?ava troškove. Ovo tako?e doprinosi mišljenju da su ove zgrade skupe.
Ceo tekst na:

http://www.gradjevinarstvo.rs/TekstDeta ... kstid=1018

"Prema jednoj Nema?koj studiji o pove?anju investicije kod izgradnje štedljive ku?e ima zanimljivih podataka:

U odnosu na izgradnju objekta po trenutnom pravilniku ENEV 2007 (za ispunjenje istog se predlaže

U - krov od 0,3 W/m2K,
masivni vanjski zid U < 0,35 W/m2K ,
prozori Uw <=1,3 W/m2K ,
podna plo?a U <=0,4 W/m2K , kontrolirano prozra?ivanje)

za pasivnu ku?u je potrebno:

za krov U <=0,15 W/m2K ili 35,2% ve?a investicija,
za vanski masivni zid U <= 0,13 W/m2K ili 26,1% ve?a investicija,
za prozore Uw <= 0,8 W/m2K ili 60,6% ve?a investicija,
za podnu plo?u U <= 0,19 W/m2K ili 25,5% ve?a investicija, za kontrolirano prozra?ivanje je s rekuperatorom topline > 75% i zemljanim direktnim ili indirektnim predgrijavanjem/hla?enjem ulaznog svježeg zraka što je 35,2% ve?a investicija --

UKUPNO za cijelu (završenu do kraja) pasivnu masivnu ku?u pove?anje investicije je od 13,6% u odnosu na ku?u po važe?em pravilniku ENEV 2007 (3-litrena ku?a je skuplja za 9,1% u odnosu na ENEV)

Zaklju?ak je da na kraju pasivna ku?a i nije nešto izrazito skuplja, a kontrolirana ventilacija je ve? potrebna po pravilniku. "

E baš bih voleo da ?ujem koliko ?e otprilike da košta pasivna ku?a sa takvim strožijim standardima i kontrolisanom ventilacijom za recimo oko 140 m2 stambene površine?

Bojim se da je to za nas ve?inu u Srbiji ?ista utopija kao što glasi moja tema u ovom forumu "Pasivna solarna ku?a (mit ili stvarnost)"

Na zalost eloizo tako je. I ja se sve vise razocaravam. Zadnja 2 dana gledam na You tube prof. Dr Davor Pavuna. Covek je pobegao za Svajcarsku davnih dana gde je doktorirao. Profesor je na katedrama po celom svetu. Trenutno je savetnik Obame za alternativne vidove energije. I dosao je u hrvatsku gde se bori sa vetrenjacama. I kaze da je i tamo problem u glavama. Dok mi sami sa sobom ne raspravimo sve je uzalud. Ako nadjes vremena pogledaj video....

Evo prvi deo od 7 ukupno.

Preporucujem najtoplije

[youtube]ZAyVAAhWOuw[/youtube]

Ovo je citat nema?kog zaklju?ka gradjenja ku?a prema nema?kim propisima skra?eno poznatim kao EnEV
energie einspar verordnung- zakon o štednji energije iz 2007. godine sa tada definisanim normama toplotnih gubitaka.

U pripremi je novi pooštreni propis, najavljen za 31.12.2011. gde se za još 100% pooštrava norma tj mora da se pove?a štednja energije tako da zrada troši maksimalno 1/2 od dozvoljenog u 2007.

Koliko mi je poznato prose?na ku?a košta oko 230.000 eura, a pasivna ku?a košta oko 260-280.000 eura. Ugrubo razlika je u jednom prose?nom nema?kom automobilu više srednje klase.

Iz njihove perspektive prihvatljivo ima je takvo pove?anje troška.

Iz naše perspektive svaka ku?a je teško ostvarivo dostignu?e, pa i ona ispodprose?na.

A opet ja mislim da treba imati informacije i takvog tipa kako negde razmišljaju ako ništa drugo nego kao orijentir šta se dogadja oko nas.

Nadam se da informacije nisu štetne a onda ?e možda nekome biti i korisne ako ne sada onda za koju godinu kada i nama krene nabolje kao opšte stanje.

http://www.gradnja.rs/energetski-efikasne-zgrade-su-realnost/

Energetski efikasne zgrade su realnost

Koriš?enjem energetski efikasnog gra?evinskog materijala Srbija bi godišnje štedela 25% – 35% energenata, što pretvoreno u novac iznosi ?ak nekoliko stotina miliona evra.

„ Energetska efikasnost predstavlja najve?i potencijal za pove?anje ekonomske snage naše zemlje, istovremeno pružaju?i veliki doprinos zaštiti životne sredine.“ – naglasio je Radislav Momirov, na?elnik Odeljenja za zaštitu prirode u Ministarstvu životne sredine i prostornog planiranja.

U procesu približavanja Evropskoj uniji, poslednjih nekoliko godina Srbija je na putu približavanja visokim energetsko-tehni?kim zahtevima prilikom izgradnje gradjevinskih objekata. U ovaj proces uklju?ili su se i doma?i proizvo?a?i gra?evinskog materijala. Kompanija Zorka Opeka gra?evinskoj industriji obezbe?uje Klimabloc, proizvod koji zadovoljava najviše evropske standarde, a obezbe?uje nisku energetsku potrošnju, optimalnu parapropustljivost i akumulaciju toplote.

„Zašto se energetska efikasnost ti?e svakoga od nas? Evo zbog ?ega! Doma?instvo koje živi u ku?i sazidanoj od Klimabloca troši?e dvostruko manje energenata za zagrevanje u odnosu na ku?u zidanu klasi?nom ciglom ili betonskim blokom. Od drugih sli?nih proizvoda, nas razlikuje i ekološki sastav koji ?ini najkvalitetnija doma?a glina, bez dodatka vešta?kih materijala. Zid gra?en Klimablocom nije potrebno dodatno izolovati, a ekonomi?an je jer osim energije, smanjuje vreme gradnje za 35% i potrošnju maltera za 45%.“ – objasnio je Markus Pichler, partner u kompaniji Zorka Opeka.


Fabri?ka traka u kompaniji Zorka Opeka

U želji da svim zainteresovanima omogu?i da izra?unaju koliko novca može da se uštedi koriš?enjem energetski efikasnog materijala kao što je Klimabloc, Zorka Opeka je na svom sajtu (http://www.zorka-opeka.rs) posetiocima omogu?ila koriš?enje virtualnog kalkulatora za izra?unavanje energetske efikasnosti i uštede energije. Unošenjem podataka o materijalu koji se koristi za gradnju, korisnik odmah saznaje koliko godišnje gubi energije, ili, nasuprot tome, štedi novca koriš?enjem energetski efikasnog Zorkinog materijala.

„Srbiji su potrebne energetski efikasne zgrade, a Klimabloc može biti koriš?en za njihovu implementaciju. U odnosu na sli?ne proizvode, Klimabloc je superioran kada govorimo o dugotrajnosti, gradljivosti, toplotnim karakteristikama, ceni i prirodan je materijal“, izjavila je Milena Gojkovi? – Mestre, direktorka kompanije Beodom koja se bavi izgradnjom niskoeenergetskih zgrada.

Da dodamo, najviše energije u Srbiji potroši se u industriji, transportu i gra?evinarstvu. U gra?evinskoj industriji, prose?no doma?instvo 70% energenata potroši na zagrevanje objekata, a gotovo tre?ina ove energije izgubi se zbog loše gradnje, neodgovaraju?e debljine zidova i loših izolacionih materijala.

U Evropskoj uniji ku?a sa niskom energetskom potrošnjom je standard, a prema usvojenim EU normama, ku?a s niskom energetskom potrošnjom je ona ?ija je potrošnja manja od 70 kWh/m2 godišnje. Evropski standardi nalažu i uvo?enje energetskog pasoša kojim se opisuje ukupan energetski kvalitet ve? postoje?e zgrade, ali i one koja tek treba da bude sazidana. Energetski pasoš podnosi se na uvid nadležnim organima i, izme?u ostalog, služi kao osnov za dobijanje subvencija za gradnju.

Da visoki evropski standardi polako, ali sigurno osvajaju gra?evinsku industriju Srbije pokazuje i završetak niskoenergetske stambene zgrade „Amadeo“, gra?ene upravo Klimablocom Zorka Opeke. Ovaj projekat „Beodom“ garantuje svojim budu?im stanovnicima kvalitetno izgra?en dom sa umanjenim ra?unima za grejanje i hla?enje u svim godišnjim dobima.

Ušteda na primeru izgradnje ku?e/stana od 100 m2 uz grejanje na gas

http://www.gradimo.hr/5446.aspx

02.07.2009| Pasivna ku?a - Gradnja pasivne ku?e

Grijanje uz pomo? svježeg zraka u pasivnoj ku?i

Gradnja pasivne ku?e - Svježi zrak u pasivnoj ku?i nužan je ponajprije iz higijenskih razloga – napokon svakom od nas pa tako i stanarima pasivne ku?e neophodan je svježi zrak za disanje.

Prepustimo li prozra?ivanje u ku?i slu?ajnosti, odnosno ne budemo li se oko prozra?ivanja sami aktivno potrudili onda se ne trebamo ?uditi lošoj kvaliteti zraka u domu. Ako osim toga propustimo vratiti toplinu iz odlaznog i potrošenog zraka, toplinski gubici biti ?e visoki – na ovaj na?in ne možemo realizirati koncept energetski štedljive ku?e, barem ne možemo na ovaj na?in u ku?i paralelno zadržati toplinu i svježi zrak.

Stoga se u novogradnji energetski štedljivih objekata mora implementirati sustav koji ?e zadržavati toplinu iz potrošenog zraka i istovremeno i kontinuirano ku?u opskrbljivati svježim zrakom. U unutarnje prostorije tek pristigli svježi zrak može sa sobom donositi i odre?enu koli?inu topline iz sustava prozra?ivanja (sustav prozra?ivanja koncipiran je tako da ne samo da transportira svježi zrak u ku?u nego ga može i donekle zagrijati) – koli?ina topline koja dolazi sa svježim zrako je neznatna i iznosi oko 10W/m2.

U pasivnoj ku?i potreba za grijanjem tako?er je vrlo mala. Tako je mala da je može uspješno pokrivati upravo ova koli?ina energije od 10W/m2 koja stiže sa zrakom iz sustava prozra?ivanja. Time sasvim jednostavni ku?ni tehni?ki sustavi za pasivne ku?e omogu?avaju: ''grijanje uz pomo? sustava prozra?ivanja'', bez potrebe za ve?im ili dodatnim toplinskim kanalima.

Omogu?imo li u unutar sustava prozra?ivanja i djelomi?no zagrijavanje zraka uz integraciju zagrijavanja vode u istom tom ure?aju dobit ?emo pravi kompaktni multifunkcionalni ure?aj za grijanje, prozra?ivanje i pripremu tople vode.

Dovod topline u ovaj sustav mogu?e je riješiti na više na?ina:

# Uz pomo?
male toplinske pumpe (kompaktna toplinska pumpa)

# Uz pomo? odgovaraju?eg
plinskog seta za grijanje

# Toplinski kanal
na bazi biomase

Grijanje uz pomo? topline iz potrošnog izlaznog zraka

Unutarnji potrošeni zrak koji treba napustiti ku?u nije osobito izdašan. Naime ovdje govorimo o entalpiji i zraku s visokim sadržajem vlage koji osloba?a toplinu i koji u tome igra najvažniju ulogu. No iako je koli?ina toplinske energije u ovom potrošenom zraku mala, u pasivnoj ku?i je i potreba za toplinom mala tako da je može pokriti upravo entalpija izlaznog potrošenog zraka.

Na ovu temu objavljeni su ve? i neki publicisti?ki radovi, izme?u ostalog ovu temu obradio je i njema?ki stru?njak Wolfgang Feist 1995 godine. Ovakav pristup omogu?ava primjenu kompaktnih toplinskih pumpi u pasivnoj ku?i.

Na europskom tržištu do danas je se pojavilo mnoštvo kompaktnih toplinskih ure?aja za prozra?ivanje. Ure?aji su visoko u?inkoviti – ove tvrdnje potkrijepila su provedena mjerenja u naseljima pasivnih ku?a.



Biomasa – kompaktni ure?aji koji griju na pelet

Korištenje biomase u grijanju nije naravno isklju?ivo vezano za pasivne ku?e. No ograni?en je raspoloživi potencijal goriva koje se stalno dobiva i iskorištava. Uz lošu u?inkovitost njime je mogu?e zagrijati samo manji dio velikog dijela objekata u Europi (pa ?ak i svijetu). No pove?amo li dovoljno dobro u?inkovitost i iskoristivost goriva, na primjer kao što je to slu?aj u pasivnim ku?ama, u tom slu?aju trajno obnovljivi materijal dobiven u poljoprivredi i šumarstvu bit ?e dostatan kako bi na sebe preuzeo veliki dio opskrbe objekta toplinom.

Visoka je u?inkovitost korisna i dobra i za samog vlasnika ku?e. Ako se potrebna proizvodnja topline kre?e izme?u 1 i 2 kilovata, onda je ure?aj koji iskorištava biomasu za dobivanje topline mogu?e smjestiti u malu kutiju koja ne zahtijeva puno prostora a istovremeno zagrijava cijelu ku?u.

No sve prednosti ovakvog tehni?kog rješenja ne zaustavljaju se samo na ovome, spomenut ?emo stoga još neke:

Ure?aji na biomasu griju prostor potpuno automatizirano kao što se naime od suvremenih tehni?kih rješenja i o?ekuje. Potrebe za toplinom iznose manji broj kilograma peleta (materijal za grijanje). Pelet nije potrebno kupovati odjedanput za cijelu godinu i onda tražiti mjesto za njegov smještaj, naprotiv mogu?e je kupiti dovoljnu koli?inu tijekom tjedne kupovine obi?nih namirnica.

Zrak potreban za izgaranje može u kompaktni ure?aj biti usisan ve? sa svježim zrakom. Tek neznatne oslobo?ene koli?ine plinova mogu?e je izvesti vani s potrošenim toplim zrakom iz kojeg se uzima toplina, tako da kompaktni ure?aj u kojem sagorijeva pelet ne zahtijeva poseban dimnjak ili posebnu cijev za odvodnju plinova. Na ovaj na?in otvara se mogu?nost instalacije jednostavnog koncepta grijanja pasivne ku?e koji koristi u cijelosti obnovljive toplinske izvore.

Visokou?inkoviti kompaktni ure?aj za grijanje – grijanje na plin

Svi znamo da je pomo?u plina mogu?e i uz malu snagu ure?aja proizvesti ?istu toplinsku energiju. No usprkos tome dugo je trajalo dok sli?no tehni?ko rješenje na bazi plina nije primijenjeno i u kompaktnim toplinskim ure?ajima pasivnih ku?a. I kod ovog ure?aja re?i ?emo nekoliko rije?i o njegovim prednostima:

# Sam ure?aj
zahtijeva neznatnu koli?inu zraka za izgaranje. Ure?aj za prozra?ivanje koji predstavlja srce svakog kompaktnog toplinskog ure?aja u stanju je osigurati bez ikakvih problema ovu koli?inu zraka. Time je uklonjena potreba za ugradnjom dodatnog odvoda oslobo?enih plinova.

# U ure?aju
za proizvodnju topline osloba?a se kondenzat kojeg je odgovaraju?im odvodom kondenziran vode potrebno odvesti. Ali posebnim odvodom kondenzata raspolaže sam sustav za prozra?ivanje kroz kojeg prolaze zra?ne struje (hladna ulazna zra?na struja i topli potrošeni zrak) i koji kao takav štedi naš novac.

# Ure?aj za proizvodnju
topline u kojem sagorijeva plin zahtijeva odvod oslobo?enih plinova – no i ovdje ve? unaprijed stoji nam na raspolaganju odvodni kanal unutar sustava za prozra?ivanje kroz kojeg izlazi hladni potrošeni zrak. Pretpostavka za korištenje ovog kanala za odvodnju zagorjelih plinova je dovoljno mala snaga pe?i odnosno mali volumen zagorjelih plinova.

Na kraju treba re?i da se suvremena tehnika ne zaustavlja samo na spomenutim gorivima i rješenjima u pasivnim ku?ama. Rješenja na bazi zemnog plina jednako su atraktivna kao što su i kompaktni toplinski ure?aji na pelet ili elektri?ni sustavi za grijanje. Poglavito su u?inkovita ovakva rješenja u kombinaciji sa solarno-termi?kim kolektorima.

U?inkovito iskorištavanje toplinske energije i obnovljivi toplinski izvori me?usobno se i optimalno dopunjuju: omogu?imo li pasivnoj ku?i pravilno funkcioniranje uz nisku potrošnju toplinske energije, onda veliki dio takvih potreba za toplinom može na sebe preuzeti sun?eva energija odnosno solarni kolektori.

Suvremena tehnologija na pasivnim ku?ama sustavno poboljšava komponente i stavke kao što su:

# Gotovi elementi
za gradnju pasivnih ku?a koji udovoljavaju visokim kriterijima, zidne i krovne konstrukcije

# Proizvodi
koji sprje?avaju nastajanje toplinskih mostova

# Proizvodnja
vrata i otvora u skladu sa strogim kriterijima i standardima koncepta pasivne ku?e

# Toplinska
izolacija

# Sustavi
prozra?ivanja koji su u stanju u?inkovito preuzimati toplinu iz izlaznog i potrošenog zraka i predavati toplinu zraku koji tek struji u unutrtašnjost

# Kompaktni
ure?aji za proizvodnju toplinske energije i toplinske pumpe

# Mjerni ure?aji
za odre?ivanje propusnosti vlage, infracrvene kamere, mjerni ure?aji za prozra?ivanje, optimalna potrošnja

#Poboljšanje
kvalitete stanovanja, informiranje i savjetovanje

# Pravovremeno
i u?inkovito servisiranje

http://www.gradimo.hr/5447.aspx

03.07.2009| Gradnja pasivne ku?e - gradimo.hr

Komforne pasivne ku?e sa sustavom prozra?ivanja

Pasivna ku?a - Zdrav stambeni okoliš i komfor najvažniji su ciljevi koje svaki stanari žele realizirati kroz planiranje pasivne ku?e. Poglavito važan element u okvirima ovakvog planiranja predstavlja kvaliteta zraka.



Dobru kvalitetu zraka mogu?e je ostvariti ukoliko potrošeni zrak ''redovito'' zamijenimo svježim. Mogli bismo dva puta dnevno otvoriti prozore na ku?i no to ne bi bilo dovoljno.

Prozra?ivanje funkcionira pravilno samo ako potrošeni zrak redovito biva uklonjen iz kuhinje, kupaonice i toaleta kao i drugih prostorija. Istovremeno s druge strane svježi i nepotrošeni zrak izvana struji u ku?u – u dnevni boravak, dje?ju sobu, radnu sobu i spava?u sobu.

U ovom slu?aju iskoristilo bi se onoliko svježeg zraka koliko zahtijeva zdrav stambeni okoliš i komfor ku?e, u unutarnje prostorije stigao bi svježi neobra?eni zrak. Na ovaj na?in postigli bismo visoki stupanj higijene zraka u ku?i.

Vidimo da ranije opisani na?in prozra?ivanja nije kompleksan, naime mogu?e ga je realizirati pomo?u obi?nog ure?aja za prozra?ivanje i otvora kroz koje bi u unutrašnjost ulazio vanjski svježi zrak. Vanjski otvori propuštali bi svježi (hladni zrak) u dovoljnim koli?inama u unutarnje prostorije.

No ovakvo rješenje u pasivnoj ku?i zna?ilo bi preveliki gubitak topline koji bi se javljao kao posljedica odlaska potrošenog toplog zraka iz ku?e – gledano kroz ukupnu energetsku bilancu toplinski gubitak u ovom slu?aju bio bi prevelik koji bi bio nadoknadiv samo uz snažno zagrijavanje.

Pasivne ku?e u Srednjoj Europi funkcioniraju samo uz visokou?inkovito iskorištavanje topline iz izlaznog zraka. Naime unutarnji potrošeni zrak još je uvijek topao; sustav prozra?ivanja/zagrijavanja preuzima ovu toplinu i kroz odgovaraju?i ure?aj prenosi je na svježi ulazni zrak koji tek pristiže u unutrašnjost – pri tome potrošeni zrak i tek pristigli svježi zrak se ne miješaju, samo se iz jednog preuzima toplina i predaje se drugom.

Suvremeni sustavi prozra?ivanja/grijanja u stanju su preuzeti od 75 do 95% topline iz potrošenog zraka i predati ga svježem. Najvažnije radnje oko preuzimanja i predavanja topline doga?aju se unutar toplinskog prijenosnika i visoko-u?inkovitih filtara (temelje se na takozvanim EC-motorima visoke u?inkovitosti) kroz koje prolaze obje zra?ne struje.

Dodatnu mogu?nost za poboljšanje u?inkovitosti sustava za prozra?ivanje nude zemni izmjenjiva?i topline. Zemlja je tijekom zime u prosjeku toplija, a tijekom ljetnih mjeseci hladnija od zraka iz okoline.

Svježi je zrak tako uz pomo? zemlje mogu?e prethodno zagrijati odnosno ohladiti. Zrak može direktno strujati kroz zra?ne kanale (zra?ni zemni izmjenjiva? topline) ili indirektno pomo?u hidrauli?nog sustava).

Danas nam na raspolaganju stoje tehni?ka rješenja za prozra?ivanje pasivnih ku?a koja se odlikuju visokom u?inkovitoš?u i laganim i bešumnim radom. Postoje tako?er i kompaktni ure?aji za prozra?ivanje koji u sebi sadržavaju svu ku?nu tehniku potrebnu pasivnoj ku?i.



I na ovaj na?in funkcionira toplinski prijenosnik kroz kojeg prolaze zra?ne struje: potrošeni zrak (crvena boja) struji kroz kanal i predaje toplinu na gornjoj i donjoj plo?i. Zatim izlazi kao hladni potrošeni zrak (naran?asta boja). S druge strane plo?e kroz vlastite kanale stiže svježi neobra?eni zrak (plava boja).

On preuzima toplinu koju je na izlasku na plo?ama predao potrošeni topli zrak i zatim tako zagrijan (zelena boja) stoji na raspolaganju u unutarnjim prostorijama. Zahvaljuju?i nasuprotnim strujanjima zraka mogu?e je premostiti 100% temperaturne razlike.

Povratom topline iz potrošenog zraka i njezinim prijenosom na svježi ulazni zrak ne postižu se samo financijske i ekološke uštede nego i zdravije živimo. U ku?i ?emo konstantno imati svježi zrak bez otvaranja prozora.

Prozra?ivanje u pasivnoj ku?i – samo uz najve?u u?inkovitost

Svakoj pasivnoj ku?i potreban je sustav komfornog prozra?ivanja koji ?e unutrašnjosti osigurati dovoljnu svakodnevnu koli?inu svježeg zraka. Postoji više razloga zašto je to tako, a neke od njih spomenut ?emo ovdje:

• Redovita, provjerena i dostatna prozra?enost i kvalitetna izmjena zra?ne mase u pasivnoj ku?i mogu?a je tijekom hladnih zimskih mjeseci samo uz pomo? ciljanog i komfornog sustava prozra?ivanja – a ovo pravilo vrijedi i za sasvim obi?ne objekte koje danas susre?emo u novogradnji.

• Ni u kojem slu?aju ne možemo se u pasivnoj ku?i osloniti na prirodno strujanje zraka odnosno zrak koji struji kroz one vidljive ali i one oku ''nevidljive'' pukotine (pogledaj više o temi ''izolacija''): snaga vjetra i visine temperatura u podru?ju Srednje Europe podložni su visokim promjenama.

U ku?i koja je tako izolirana da u njoj kroz sitne pukotine lagano strujanje zraka osigura dovoljnu prozra?enost, može se dogoditi da snažan vjetar istovremeno u unutrašnjosti proizvede snažan propuh (pogledaj grafikon strujanja zra?ne mase na slici br. 13).

Dosadašnja istraživanja pokazala su da je ve?ina objekata sagra?enih u Srednjoj Europi poslije 1984 godine tako izolirana da prirodno strujanje zraka kroz neizolirane dijelove ne može jam?iti dostatnu unutarnju prozra?enost niti približno. Ovo vrijedi i za starije obnovljene i renovirane objekte na koje su ugra?eni novi otvori (prozori).

• Bez sustava komfornog prozra?ivanja u novosagra?enim stambenim i uredskim prostorima i objektima dotok svježeg zraka mogu?e je osigurati samo redovitim i svakodnevnim otvaranjem prozora: tako na primjer, kako bi se osigurala 0,33-struka izmjena svježeg zraka u nekom prostoru, potrebno je svaka tri sata široko otvarati prozore na oko 5 do 10 minuta – ovo bi trebalo ponavljati i tijekom no?i!

U stvarnosti prozra?ivanje se obavlja puno rje?e i ni približno ne zadovoljava ove teoretske norme i potrebe (pogledaj sliku br. 14). Prema tome ne treba ?uditi što je kvaliteta zraka u mnogim prostorijama nezadovoljavaju?a i što raste opasnost od pojave visokog postotka vlage.

Budu?i da ve?ina ljudi ne može u svakom trenutku znati niti izmjeriti kakva je uistinu kvaliteta zraka u njihovim stambenim prostorijama, a ne mogu niti to?no ocijeniti kolika je koli?ina zraka strujanjem pristigla u unutrašnjost kroz otvorene prozore, stoga je ?ak i za stru?njake teško izvedivo posti?i ''kvalitetno i dostatno prozra?ivanje'' samo otvaranjem prozora.

Ako se prostori premalo prozra?uju kvaliteta zraka u unutrašnjosti biti ?e nezadovoljavaju?a i pojavit ?e se opasnost od pojave kondenzirane vode; ako se pak pre?esto prozra?uje zrak ?e u unutrašnjosti postati izrazito suh a troškovi za zagrijavanje brzo ?e narasti. Visoka vlaga nerijetko može izazvati ošte?ena objekta. No treba znati da zrak ne smije biti niti previše suh. O tome više možete prona?i pod temom koja se zove ''Prozra?ivanje i vlaga''.

• Zadatak komfornog sustava prozra?ivanja je upravo to?no, precizno i kvalitetno dopremanje svježeg zraka u unutrašnjost stambenih prostorija. Ovakav sustav prozra?ivanja ne doprema niti previše niti premalo svježeg zraka, on naime omogu?ava dovod to?no onolike koli?ine svježeg zraka koliko je to i potrebno.

Najjednostavnije rješenje komfornog sustava sastoji se od ure?aja koji usisava i izbacuje potrošeni i vlažni zrak iz kuhinje, toaleta i kupaonice. Pri tome svježi zrak (hladni zrak tijekom zimskih mjeseci) ulazi unutra kroz usisne kanale za vanjski zrak. Ovakvi sustavi prozra?ivanja u Francuskoj predstavljaju rješenja koja se svugdje mogu vidjeti i koja su postala svakodnevica; u Švedskoj se sustavi za prozra?ivanje koriste i primjenjuju ve? više od 50 godina.

Kad je rije? o sustavu komfornog prozra?ivanja u nekim drugim zemljama Zapadne i Srednje Europe radi se o sasvim primjenjivom rješenju, poglavito kod novosagra?enih objekata (u novogradnji) a ovo se rješenje (komforno prozra?ivanje) primjenjuje u okvirima vrijede?ih zakonskih odredbi; nerijetko zakonske odredbe u ovim zemljama odre?uju ugradnju komfornog sustava prozra?ivanja i na starije objekte koji su obnovljeni i modernizirani.

No ovaj jednostavan sustav prozra?ivanja nije mogu?e primijeniti u pasivnoj ku?i, i to iz razloga što hladni zrak prije ili kasnije stigne u unutrašnjost što neizbježno zna?i preveliki gubitak postoje?e koli?ine topline (termografska slika).

S jedne strane potrebno je u blizini usisnih kanala instalirati dovoljno snažan izvor topline koje ?e toplinsku energiju predavati svježem ulaznom zraku, s druge strane u tom se slu?aju potrošnja toplinske energije barem udvostru?i u odnosu na utrošenu koli?inu toplinske energije u pasivnoj ku?i.

• Sustavna su istraživanja u stambenim objektima do sada pokazala da se svježi zrak u cijeloj ku?i pravilno raspore?uje i da se naju?inkovitije uklanja vlaga iz unutrašnjosti pomo?u sustava koji regulirano ne samo usisava svježi zrak nego izbacuje onaj potrošeni i vlažni zrak. Na ovaj na?in svježi ulazni zrak ciljano struji u dnevni boravak, radne prostorije i spava?e sobe.

U ovim prostorijama snalazi najmanje po jedan izlazni kanal za potrošeni vlažni zrak. Osim toga u stanu se instalira ure?aj koji svježi topli zrak ciljano ''tjera'' u odre?ene prostorije: topli svježi zrak najprije stiže u prostorije u kojima se stanari primarno zadržavaju (pogledaj grafi?ki prikaz).

Ovaj zrak nakon toga prolazi kroz ''prijelazne zone'' i stiže u prostorije s visokim postotkom vlage – u ovim posljednjim prostorijama prisutna je snažna izmjena zra?ne mase tako da se na primjer vlažni ru?nici ovdje vrlo brzo osuše.

Zahvaljuju?i osnovnom principu ciljanog usmjeravanja zraka u odre?ene prostorije svježi se zrak optimalno iskorištava: on najprije osigurava visoku kvalitetu zraka u prostorijama gdje se stanari uglavnom zadržavaju, zatim na sebe preuzima ne?isto?e i neugodne mirise iz tkz. ''prijelaznih prostorija'' (na primjer neugodne mirise iz odje?e) i na koncu odstranjuje vlagu iz prostorija u kojima je prisutna visoka koncentracija vlage (kuhinja, kupaonica…).

• Sustav inteligentnog prozra?ivanja omogu?ava preuzimanje topline od potrošenog izlaznog zraka i njezin prijenos na ulazni svježi zrak. Gubitak topline tijekom kvalitetnog i dostatnog prozra?ivanja iznosi izme?u 20 i 30 kWh/(m2a). Ovaj je toplinski gubitak vrlo visok u usporedbi s drugim toplinskim strujanjima u pasivnoj ku?i.

Suvremeni sustavi za ''prijenos'' energije iz potrošenog izlaznog na svježi ulazni zrak omogu?avaju iskorištavanje izme?u 75 do 95% postoje?e topline. Ovakvi su ure?aji posebno razvijeni i koncipirani za potrebe pasivnih ku?a, oni osiguravaju u?inkovit prijenos topline, omogu?avaju ?isto odvajanje potrošenog izlaznog od svježeg ulaznog zraka, troše vrlo malu koli?inu elektri?ne energije i vrlo su tihi u radu.

Zahvaljuju?i rješenjima za u?inkovito iskorištavanje i povratak postoje?e topline iz potrošenog izlaznog zraka preostali su toplinski gubici zanemarivo mali: oni se kre?u izme?u 2 i 7 kWh/(m2a) – ovakav na?in rada predstavlja temeljnu pretpostavku za ispravno funkcioniranje pasivne ku?e. Povratak topline i njezin prijenos na svježi ulazni zrak vrlo je blizu vrijednosti temperature unutarnjih prostorija, pa tako ulazni zrak prestaje biti ''hladan''.

Uz koncept povratka topline, kvalitetnu toplinsku izolaciji i visoko-kvalitetne otvore mogu?e je znatno uštedjeti kad je rije? o potrošnji toplinske energije, mogu?e je uštedjeti troškove za instalaciju klasi?nog grijanja (ono je nepotrebno), osigurati kvalitetno prozra?ivanja, onemogu?iti formiranje vlage i op?enito podi?i kvalitetu življenja na vrlo visoki stupanj.

• Samo pasivna ku?a nudi svojim stanarima jednu vrlo veliku prednost: mogu?nost paralelnog prozra?ivanja i zagrijavanja cijelog objekta uz mo? iste zra?ne struje. Budu?i da sustav i tako i tako tjera svježi zrak u dnevni boravak, radnu i spava?u sobu, onda taj isti zrak može sa sobom ponijeti i toplinu i zagrijati ove prostorije.

Budu?i da se ovdje radi samo o svježem zraku ?ija je koli?ina ograni?ena odnosno to?no odre?ena i budu?i da se temperatura zraka u unutrašnjosti može samo za odre?eni stupanj povisiti, ovakav je kombinirani koncept prozra?ivanja i zagrijavanja mogu?e primijeniti samo u ku?ama s vrlo malim potrebama za toplinskom energijom – dakle u pasivnim ku?ama. Na ovaj na?in mogu?e je koristiti i vrlo elegantna tehni?ka rješenja koja zauzimaju vrlo malo prostora, kao što je na primjer kompaktni ure?aj za prozra?ivanje.

Možemo stoga re?i da pasivne ku?e uvijek imaju integriran sustav komfornog prozra?ivanja, a ?esto je puta ovaj sustav odnosno ure?aj centralna komponenta sveukupne ku?anske tehnike. U pasivnoj ku?i mogu?e je primijeniti samo visokokvalitetna i visokou?inkovita tehni?ka rješenja i ure?aje za prozra?ivanje.

Osim toga ovi ure?aji ne smiju trošiti velike koli?ine elektri?ne energije, moraju funkcionirati higijenski potpuno ?isto i ekološki prihvatljivi kao što moraju biti i tihi u svom radu.

http://www.gradimo.hr/4539.aspx

15.11.2005| prof. Ljubomir Miš?evi?, dipl.ing.arh., Sun?ana

Prva pasivna ku?a u Hrvatskoj

ZAGREB - RAKITJE -?asopis GO 21 je još u prosincu 2001. godine objavio prvi u nizu ?lanaka o pasivnoj ku?i. Objašnjene su zna?ajke energetskog koncepta koji “ku?u bez grijanja” definira maksimalnom potrošnjom energije za zagrijavanje prostora od svega 15 kWh/m2 godišnje.

Uz preduvjet odgovaraju?e visokovrijedne toplinske zaštite, uporabe toplinske crpke i ventilacijskog sustava (koji kontinuirano dovodi svjež zrak u prostor), te uporabe dostupnih obnovljivih energija na pasivan i aktivan na?in za zagrijavanje vode (niskotemperaturni sustavi - sun?ani toplinski pretvornici) i proizvodnju elektri?ne struje fotonaponske ?elije),ostvaren je donedavni san o mogu?oj niskoenergetskoj arhitekturi i bliskoj energetskoj neovisnosti i samodostatnosti.

Popularan je i naziv “jednolitarska ku?a” što je ekvivalent energetske potrošnje iskazan potrebom svega jedne litre loživog ulja po m2 grijanog prostora godišnje.

U sezoni hla?enja pasivna ku?a se prirodno hladi sustavom s toplinskom crpkom i izmjenjiva?ima (zra?ni ili vodeni medij).

Pasivna ku?a postaje smjernica suvremenog energetskog standarda arhitekture i gra?enja, ne samo stambene namjene,
a zadovoljava sve ekološke zahtjeve i priuštivost izvedbe zbog vrlo male dodatne po?etne investicije i brze isplativosti obzirom na razvoj tehnologije, nezaustavljivi porast cijene energije iz konvencionalnih izvora i poticajnog financiranja i promicanja takve gradnje.

Hrvatska sun?ana ku?a (HSK) je nacionalni razvojni znanstveno-istraživa?ki projekt kojeg provodi Centar za obnovljive izvore energije (CERES - http://www.gradimo.hr/4085.aspx).

Projekt uklju?uje izvedbu ogledne ku?e - živu?eg laboratorija s po?etnim energetskim standardom pasivne ku?e. U tijeku je isho?enje lokacijske dozvole za HSK na središnjoj parceli budu?eg Sun?anog grada u Zapreši?u.

U tijeku je izvedba prve hrvatske drvene pasivne ku?e (?V 1), ?iji je idejni projekt prikazan u GO 21 br. 8/2004 (http://www.wizards.hr/wizard.htm).

Prva hrvatska pasivna ku?a je upravo završena! Smještena je u mjestu Bestovje (Rakitje) kod Zagreba. Ovo je prvi prikaz projekta i ostvarenja obiteljske ku?e Mihaljev.

U nastavcima ?e se detaljnije opisati i protuma?iti pojedini dijelovi projekta, izvedbe i kona?nog ostvarenja kao i rezultati promatranja (monitoringa) energetskih tokova, potrošnje energije i ekonomske analize isplativosti investicija.

Prostorni koncept

Nerazveden - kompaktan oblik ku?e je posljedica temeljnog koncepta pasivne ku?e s optimalnim odnosom volumena i oplošja. Zbog položaja i oblika parcele ku?a nije dužom stranom orijentirana na izraziti jug, ali su primarni stambeni prostori prema zahtjevu osun?anja orijentirani od jugoistoka do jugozapada. Ku?a je pravilnog pravokutnog nerazvedenog oblika, vanjskih dimenzija 14,30×8,40 m s dvije etaže - prizemna sa stambenim potkrovljem, a nije podrumljena.

U prizemlju su prostori dnevnog boravka, blagovanja, kuhinje, spava?e sobe, garderobe i kupaonice, a u potkrovlju su predvi?ene dvije spavaonice s garderobama i kupaonicama. Karakteristi?an je ?etverostrešni krov sa strehom u kojoj je maskiran žljeb.

Uvu?eni ulaz u ku?u ?e se dopuniti ostakljenim vjetrobranom kako bi se sprije?ili mogu?i ekstremni toplinski gubici u ulaznom prostoru za dugotrajnog lošeg vremena (jaki vjetar, vrlo niske temperature i sl.). Izbor boja i na?ina obrade pro?elja je izveden
prema želji investitora.

Uporabljeni gra?evinski materijali i sustavi

Nosivi i pregradni zidovi su izvedeni od YTONG - XELLA blokova (http://www.xella.hr/html/cro/hr/index.php). Debljina blokova u vanjskom zidu je 25 cm. Stropna konstrukcija prizemlja i krovna konstrukcija su izvedene od BIJELOG STROPA. Za toplinsku izolaciju krova odabrana je mineralna vuna debljine 25 cm.

Drveni “I” profili od OSB plo?a visine 25 cm rješavaju detalj ventiliranja u presjeku toplinske zaštite u presjeku krovišta. Toplinska izolacija pro?elja debljine 20cm od ekstrudiranog polistirena, unutarnja masa za izravnavanje zidova, fasadna žbuka i boja.

Pokrov je izveden crijepom Kontinental tvrtke TONDACH (http://www.tondach.hr/navigation/cms,id,1,nodeid,1,_country,hr,_language,hr.html). Vanjska stolarija vrata i prozora je drvena s trostrukim ostakljenjem.

Pasivna ku?a u Hrvatskoj

Pasivna ku?a daje optimalnu toplinsku udobnost prostora uporabom opisanih zahtjeva toplinske zaštite i ventilacije, odnosnouporabe toplinske crpke i dostupnih obnovljivih izvora energije, a prije svega sun?evog zra?enja.

Po?etne dodatne investicije (do 10% uz mogu?nost etapne izvedbe) se brzo ispla?uju, pogotovo u posljednje vrijeme zbog ponovnog ubrzanog rasta cijene energije. Napokon i u Hrvatskoj imamo priliku provjere poznatih rezultata izvedenih pasivnih ku?a u Europi.

Investitor i vlasnik prve pasivne ku?e je potpuno samostalno financirao izgradnju. Iskustva koja ?e se kao rezultati mjerenja energetske potrošnje pratiti stru?nim promatranjem i objavljivanjem u ?asopisu GO 21, poslužit ?e svim sljede?im graditeljima.

U Hrvatskoj je od ove godine zaživjelo poticanje energetski u?inkovite gradnje raspisom prvog natje?aja za potpore Fonda za zaštitu okoliša i energetsku u?inkovitost. Iako s velikim kašnjenjem u usporedbi s europskim zemljama, po?elo je novo doba koje stimulira energetski u?inkovitu, ekološku i održivu gradnju.

Ventilacija (grijanje i hla?enje) pasivne ku?e u Bestovju

Kako se radi o prvoj pasivnoj ku?i u ovim krajevima, koji se klimatski i problematikom izvo?enja uvelike razlikuju od teorije i prakse sjevernijih susjeda, u ovom je prikazu radi nedostatka prakti?nih iskustava i mogu?nosti usporedbe, možda više pretpostavljenih odgovora nego egzaktnih, no monitoring završene gra?evine dat ?e egzaktne odgovore na sve eventualne nesigurnosti koje se javljaju tijekom realizacije projekta.

Gra?evinski je relativno jednostavno zadovoljiti normative pasivne ku?e.
Me?utim, potrebna je posebna pozornost na najdelikatnijim pozicijama. To su prozori i vrata te instalacije grijanja i hla?enja na kojima se ne smije štedjeti (http://www.horvatic.hr/).

Detaljnije je razra?ena problematika ventilacije. U projektu pasivne ku?e to zna?i upotrijebiti što je mogu?e ve?i zbir obnovljivih energija i suvremene tehnologije. Kako se koncepcija pasivne ku?e zasniva na zabrtvljenosti ljuske gra?evine i kontroliranoj ventilaciji, posebno je bitno maksimalno iskoristiti sve resurse napose u zimskom periodu.

Sistem za ventilaciju (grijanje i hla?enje) obuhva?a:

1. Zemni izmjenjiva?
2. Protustrujni izmjenjiva? zraka
3. Dogrijavanje zraka
4. Ventilacijski razvod

Zemni izmjenjiva?

Kako je zemlja na dubini ve?oj od 1,50 m stabilne temperature s podnošljivo malim oscilacijama, a ogromnog kapaciteta predstavlja odli?no rješenje za predgrijavanje zraka zimi ili za hla?enje ljeti. Izmjenjiva? je izveden od kanalizacijskih cijevi 160 mm položenih u zemlju kako je shematski prikazano na Slici 1.

Unato? podacima iz literature kako je optimalno uporabiti cijevi ne ve?e dužine od 40 m, radi nedostatka prostora, a i nekih toplinskih prora?una koji ukazuju na odre?ene prednosti ugradnje dulje cijevi, pogotovo za zimsko razdoblje, ugra?ena je umjesto dvije kra?e samo jedna cijev dužine oko 65 m.



Cijevi treba ugraditi s posebnom pozornoš?u kako bi se osiguralo maksimalno brtvljenje i pad u smjeru strujanja zraka od najmanje 2 %. U ovom slu?aju radi dužine cijevi pad ?e biti 2,5 %.

Pad je potreban radi odvo?enja kondenzata. Nepravilno položene cijevi (premali pad) rezultiraju zadržavanjem kondenzata u cijevi što posljedi?no može stvoriti niz gotovo nerješivih problema s mikrobiološkog stajališta. Iako se na ulazu vanjskog zraka u cijevi nalaze filtri, te još jednom na ulazu u protustrujni izmjenjiva? zraka, vlažna sredina unutar cijevi i relativno stabilna temperatura pogoduje, ne toliko razvoju bakterija koliko razvoju gljivica, a napose plijesni (http://www.gradimo.hr/1227.aspx).

Ispitivanja pokazuju da na kraju ventilacije, na ulazu zraka u prostoriju, zrak sadrži svega 10-20 % od ukupnog broja bakterija koje se nalaze u slobodnom zraku.

Temperatura unutar cijevi osim nekoliko ljetnih mjeseci je uglavnom preniska za bakterije, dok je za plijesni temperatura ispod 20 °C i visoka relativna vlaga tokom cijele godine osim kratkog zimskog perioda gotovo idealna.

Cijevi koje se ugra?uju trebaju biti glatke nutarnje površine, zavoji što obliji radi smanjenja otpora strujanju, a zrak na ulazu kvalitetno filtriran kako bi se ne samo smanjio unos spora nego i ?estica organskog materijala, koji bi zadržavaju?i se na neravninama cijevi služio kao izvor hrane.

Kao što je prikazano na slici 1 na najnižem kraju zemnog izmjenjiva?a nalazi se sabirnik sa sifonom za otjecanje kondenzata u zemlju. Sabirnik ima dostupni poklopac kako bi se po potrebi povremeno sistem mogao ?istiti i dezinficirati.

Okvirni prora?uni energetske u?inkovitosti takvog zemnog izmjenjiva?a su ra?eni uz slijede?e parametre:

1. jedna cijev 160 mm
2. dužina cca 65 m
3. dubina polaganja 130-280cm
4. volumen ventiliranog prostora 240 m3
5. dinamika provjetravanja 0,5/sat
6. volumen toka zraka 120 m3/sat
7. zadana temperatura ventiliranog prostora 20 °C
8. grani?na vrijednost za grijanje 18 °C
9. grani?na vrijednost za hla?enje 25 °C
10. Zagreba?ko klimatsko podru?je

Godišnji dobitak energije takvog zemnog izmjenjiva?a mogao bi biti oko 1.800 kWh godišnje. Na grafikonima slika 2 i 3, simulirana su dva zimska dana, jedan s ekstremno niskom temperaturom od -20 °C i drugi s ?esto o?ekivanom temperaturom od 0 °C.

Na kraju zemnog izmjenjiva?a o?ekivana temperatura zraka za ekstremni dan bi mogla iznositi oko 8 °C, a za neki prosje?ni zimski dan oko 10 °C , što bi bilo odli?no polazište za sistem ventilacije. Ljetno razdoblje je nesporno pa nije tema ovog razmatranja.



Protustrujni izmjenjiva? zraka

Slijede?a važna komponenta ventilacijskog sustava je protustrujni izmjenjiva? zraka, ure?aj relativno jednostavne konstrukcije, ali rezultat visoke tehnologije. Radi se u ovom slu?aju o cijevnom izmjenjiva?u izuzetno velike kontaktne površine (oko 60 m2) s PHI (Passiv Haus Institut, Darmstadt) certifikatom za primjenu u pasivnoj ku?i u?inkovitosti preko 95%.

Veoma je važno ugraditi visoko u?inkoviti ure?aj koji se usprkos visokoj cijeni veoma brzo amortizira, kroz niske troškove dogrijavanja za razliku od jeftinijih manje u?inkovitih (60-70%) obzirom na velike volumene zraka (u ovom slu?aju oko 120 m3/sat).

Kako je pretpostavljena temperatura na ulazu u protustrujni izmjenjiva? iz zemnog izmjenjiva?a 8-10 °C, a sobna temperatura 20 °C, to bi zna?ilo da bi uz u?inkovitost od minimalno 95% zrak na izlazu iz protustrujnog izmjenjiva?a imao 19,4-19,5 °C, što uz odgovaraju?u toplinsku izolaciju cijele gra?evine zahtijeva male koli?ine dodatne energije za dogrijavanje zraka.

Dogrijavanje zraka

Temperatura “potrošenog” zraka na izlazu iz protustrujnog izmjenjiva?a zraka bi bila ra?unski o?ekivanih 8,5-10,5 °C, što može gotovo idealno poslužiti prije izbacivanja u okolinu kao izvor topline za hladnu stranu male toplinske crpke zrak/zrak od 600-1000 W strujne snage interpoliranu izme?u “otpadnog potrošenog” zraka i ulaznog svježeg zraka kojeg treba još malo dogrijati, što je shematski vidljivo iz slike 4. Monitoring završene ku?e tijekom prve slijede?e zime sigurno ?e evaluirati i korigirati pretpostavljene podatke.



Ventilacijski razvod

Odvo?enje “potrošenog” zraka i razvo?enje svježeg zraka je više tehni?ko pitanje dimenzioniranja nego stru?no specifi?no vezano za pasivnu ku?u. Možda je dovoljno samo nekoliko na?elnih napomena. Dovod svježeg zraka je u prostorije gdje se boravi (dnevna soba, spava?a, radna soba), a odvod se koncipira iz kuhinje i kupaonice.

Na taj se na?in osigurava cirkulacija, a s druge strane odvode i nepoželjni mirisi. Za napomenuti je još da treba obratiti pažnju na zvu?nu izolaciju ventilacije, te pripaziti da dimenzioniranjem osiguramo brzinu strujanja ulaznog zraka koja ne?e prelaziti 20 cm/sek na ventilacijskom otvoru, jer je to što fiziološka granica ugode.

prof. Ljubomir Miš?evi?, dipl.ing.arh.
mr.sc. Branko Mihaljev, med. mikrobilogije