Zeleni krovovi u ?etiri re?i : ušteda, izolacija, terasa, prirodahttp://en.wikipedia.org/wiki/Green_roofGradnja zelenih krovova tehnologija (engl. Green Roof) je u održivom ili ekološkom graditeljstvu kojom se dio površine koji je za gradnju objekta uzet od zemlje naknadno zemlji vra?a u obliku zelenoga krova. To predstavlja simboli?ko zna?enje zelenih krovova. Ina?e oni predstavljaju i odli?an na?in da se izbjegne korištenje skupog crijepa u gradnji. Uz to, ako su dobro napravljeni, toplinska su izolacija s vanjske strane ku?e. Zimi spre?avaju gubitak topline, a ljeti osvježavaju stambeni prostor. Vizualno su vrlo lijepi, jer na njima može biti travnjak, cvjetnjak ili, pak, povrtnjak. Takodje, treba spomenuti i toplinsku i zvu?nu izolaciju koju zeleni krov omogu?ava.
Zeleni krov može poslužiti i kao terasa, jer njegov nagib treba biti minimalan, toliki da voda može otjecati. Dovoljna je kosina od svega 0,5%. Ina?e, nagib zelenih krovova ne bi smio biti ve?i od ?etrdeset stupnjeva zbog erozije i o?uvanja kompaktnosti zelene mase. No, postoje tehnologije gradnje i na ve?im kosinama, ali one i koštaju. Ovisno o statici objekta, treba paziti i na težinu zelenog krova.
Postoje oni gdje je sloj zemlje debeo ?ak pola metra do onih s vrlo tankim slojem zemlje. A može se staviti i šljunak ili bale slame iz kojih s vremenom krene vegetacija, prvo gljive, a potom žitarice iz zaostalih sjemenki u balama. Bale s vremenom strunu, pa ostane organski materijal pogodan kao izolator. Slama se uglavnom koristi za krovišta na gospodarskim objektima.
Ozelenjavanjem krovnih površina dobivaju se slijede?e prednosti:
* zašti?uje se krovna konstrukcija od ekstremnih temperaturnih šokova
* stvara se prostor za šetnju i odmor, rastere?uju se problemi pri odvodnji, jer se u slojevima koji sadrže raslinje zadržava voda i polako isparava
* toplinsko zra?enje i refleksija se smanjuju prolazom kroz slojeve ozelenjenih površina
* uljepšava se izgled okoliša koji nas okružuje, loš utjecaj prašine na okolinu potpuno je eliminiran, ozelenjavanjem se stvara životno potreban kisik
* zvu?ne smetnje (promet i sl.) znatno se smanjuju
[youtube]7zCyyF01CL4&feature[/youtube]
Samostalni poduhvati
Grupa mladih ljudi prošlo je ljeto na Recikliranom imanju, koje je projekt otvorenoga edukacijskog centra Zelene mreže aktivisti?kih grupa (ZMAG -
http://www.zmag.hr ), u selu Vukomeri? na Vukomeri?kim goricama nedaleko Zagreba, radila zeleni krov. Na drvenu konstrukciju krova prekrivenu daskama stavljali su hidroizolaciju - bitumensku ljepenku, koju su spajali pomo?u plinskog plamenika. Da zaštite ljepenku od mehani?kih ošte?enja, na nju su stavili sloj nepropusne ?epi?aste gumene membrane, a na nju je došao vodopropusni sloj geotekstila.
S okolnog zemljišta rezali su busenove trave i zemlje koje su ta?kama dovozili do ku?e, a potom stavljali na krov. Naknadno su posa?ene i neke biljke s pli?im korijenjem. Korijenje biljaka prodire kroz zemlju i geotekstil te ih povezuje i u?vrš?uje cijelu površinu, te dolazi do utora gumene membrane gdje se zadržava voda. Jedina biljka koja se ne smije na?i na zelenom krovu je ?i?ak, jer ima vrlo snažan korijen, koji poput svrdla probija ?ak i dasku, napominje Matko Šišak iz ZMAG-a.
Gotova rešenja
U namjeri da se pravilno izvedu svi slojevi ozelenjavanja ravnog krova važno je slijediti upute prema proizvo?a?ima takvog sistema:
* Donja nosiva konstrukcija - nosiva konstrukcija mora imati pad min. 2%. Pad ispod navedenog zahtjeva poseban postupak izvedbe za sigurno funkcioniranje ozelenjavanja ravnog krova.
* Parna brana - kod jednoljuskaste krovne konstrukcije(«topli krov») traži se jaka parna brana s velikim koeficijentom difuznog otpora (npr. hidroizolacijska traka s uloškom od Al -folije) radi što ve?e sigurnosti za izvedbu zelenog krova.
* Toplinska izolacija i dimenzioniranje toplinske zaštite izvodi se prema toplinskodifuznim prora?unima. Materijali su ve?inom od tvrdog ekspandiranog ili ekstrudiranog polistirena ili poliuretana ve?e volumne težine. Kod ja?eg optere?enja(npr. promet), mora se primijeniti tip PS 30, PUR 30, staklena pjena i sl.
* Hidroizolacija i sloj zaštite protiv raslinja Hidroizolacija se sastoji od elastomerne i visokofleksibilne hidroizolacijske trake za zavarivanje izra?ene od polimer bitumena i s ulošcima od poliesterskog filca i bakrene folije Cu= 0,1 mm, stim da je drugi sloj zaštitni sloj protiv raslinja s visokom mehani?kom ?vrsto?om i kemijskom otpornoš?u na napad raslinja. Ova visokofleksibilna hidroizolacijska traka potpuno je zavarena naprethodni sloj s min. 10 cm uzdužnih i popre?nih preklopa.
* Drenažni sloj i filtarski slojevi se brinu za odvodnju suvišne kišne vode i preventivno štite raslinje od prevelikog vlaženja.
* Filtracijski sloj koji sprje?ava otplavljivanje dijelova supstrata iz vegetacijskog gornjeg sloja. Drenažni i filtarski sloj polažu se slobodno na sloj zaštite od raslinja na kojem se prethodno polaže PE folija 0,2 mmdebljine.
* Supstrat-humusni sloj Mineralni materijal se kompaktno zbijen slobodno postavlja na podlogu, odnosno filtarski sloj.
* Vegetacijski sloj - ?ultiviran vegetacijski sloj se kompaktno zbijen slobodno postavlja na humusni sloj. Vegetacijski sloj mora biti pravilno I jednakomjerno zasi?en vodom.
* VAŽNO! Završeci hidroizolacijskog sloja i sloja zaštite od raslinja moraju biti najmanje 15 cm iznad vegetacijskog sloja, zašti?eni insolacijskom zaštitom. Važno je napomenuti i to da je cijeli sustav ozelenjavanja vrlo jeftin i ekonomi?an zbog samoopskrbe i samoodržavanja.
Jedan od primera kakve nudi tvrtka BAUDER :
Izvori :
http://www.h-alter.orghttp://www.praeter.hr
Login
Register
FAQ
